DOKUMENT: Guste Santini: PODJELA POSLOVA: KAO DOBAR I LOŠ POLICAJAC

Hrvatskom je odjeknula vijest o padu BDP-a za 15.1% u drugom kvartalu ove godine. Posljedice zatvaranja ekonomije polako dolaze na naplatu, a kako će se to odraziti na našu neizvjesnu budućnost tek ćemo vidjeti. Javna sredstva priopćavanja su pokazala najprije zabrinutost Da bi u isto vrijeme ukazali, ne znam zašto, kako su Španjolska, Francuska i Italija doživjele još veće potonuće. Navedenom su mogli dodati da je Hrvatska usprkos činjenici da je ovisnija o turističkom sektoru od bilo koje druge članice EU imala manji pad od drugih turističkih orijentiranih zemalja. Veće potonuće gospodarstva u navedenim zemljama trebalo bi biti „melem na ranu“. Tome se dodaje, valjda kako bi se neizravno kazalo kako smo turistički spremnije dočekali krizu, kako je potonuće gospodarstva uzrokovano dominantnim učešćem turističkog sektora. I tako dalje. Tako se snažan pad gospodarske aktivnosti, zapravo, opravdava, kao da nas je netko silio da postanemo monokulturno gospodarstvo?, kako bi se podržala postojeća ekonomska politika stranke na vlasti. Očito smo zaboravili da su upravo navedene zemlje, nadam se prošle, najgoru ugrozu koronavirusa. Kad se je govorilo o čudesnim postignućima to nam je obznanjivao premijer Plenković, sada, kad imamo dramatičan pad BDP-a, lošu vijest nam priopćava ministar financija Zdravko Marić. Ministar Marić nam je najprije najavio veliki pad gospodarske aktivnosti, da bi nas pripremio, pa je po objavi statističkih podataka o kretanju BDP-a u drugom kvartalu, Državnog zavoda za statistiku, pojasnio zašto je gospodarstvo potonulo uz napomenu da bi potonuće bilo veće da nije vlada premijera Plenkovića, ugroženom gospodarstvu, pomogla. Pri tome se dodaje kako nije realno očekivati, jer država nema financijskog kapaciteta, nastavak politike iz početka krize. Nastavlja ministar Marić, potrebno je da gospodarstvo i građani sami poduzmu sve mjere koje im stoje na raspolaganju kako bi što učinkovitije premostili postojeću krizu. Loše vijesti završavaju uvjerenjem kako će se već slijedeće godine proračunski deficit „dovesti u red“ kako je to određeno maastrichtskim kriterijima (proračunski deficit do 3%). Očekivano, kako je najavljeno prilikom ovogodišnjeg rebalansa proračuna, dostizanje gospodarske aktivnosti (iz prošle godine) pomaknuto je od 2021. na 2022. godinu.

DOKUMENT: Guste Santini: GUBICI U TURISTIČKOM SEKTORU ĆE IZNENADITI