Dan Žena PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Ponedjeljak, 08 Ožujak 2010 21:00

8. ožujka se je, ne tako davno, "slavio" nazdravljajući našim drugaricama Dan žena. Restorani su bili uglavnom krcati u ravnopravnoj i sindikalnoj atmosferi. Svi su opušteni odavali priznanje drugaricama bez obzira bile one bake, majke, supruge, sestre, kćerke ili tek "neka" radnica udruženog rada. Da bi ravnopravnost bila u potpunosti zadovoljena osnovne organizacije sindikata, kada je to bilo moguće, kupovale su znakove pažnje. One "revolucionarnije" drugarice bunile su se zbog razbacivanja druševenog novca i predlagale - ponekad čak i uspjevale - da se namjenjeni iznos potroši u što humanijem i nesebičnijem pogledu.

Danas, koje traje cijelo desetljeće, prodaja cvijeća, onda tako unosan posao, događa se sporadično tek nešto življe nego običnim radnim danom. Tako tek poneka žena dobije buket cvijeća u znak zahvale za pruženu ljubav u najširem smislu te riječi. Bolje stojeći parovi možda završe na nekom svećanom ručku, večeri ili bar na kavi u kavani u koju se više ne zalazi često. Teška su vremena - što ćete tako je to!

Neću opisivati klasni i ini aspekt 8. ožujka jer je to uglavnom poznato. Mlađima svakako preporučujem da "ispitaju" svoje roditelje. Znamo da se problemi vezani uz položaj žena rješavaju nedopustivo sporo. Ipak smo mi još uvijek "muška" civilizacija, općenito, i nacija, posebno.

Ipak, današnji dan želim ovim napisom, sebe radi, obilježiti na način kako bi sasvim precizno definirao moj odnos prema ženama. Dan žena je, priznat ćete, dobar povod da se to učini.
Više...
 
Dragan Tomaševski: "Argentina na Dunavu i Savi" PDF Ispis E-mail
Autor Gosti stranica   
Petak, 05 Ožujak 2010 11:22

ARGENTINA NA DUNAVU I SAVI

Melodramatske dimenzije ponavljanja ekonomske povijesti

«Cecilijo, političku ekonomiju ćete čitati za vrijeme moje odsutnosti. Poglavlje o padu rupije možete slobodno izostaviti. Na neki način, ono je previše senzacionalno.  Čak i ti monetarni problemi imaju svoju melodramatsku stranu!»

Gospođica Prism, guvernanta, u  «Važno je zvati se Ernest» Oscara Wildea


Repetitio est mater studiorum(?)

Iako Oscar Wilde nije bio ekonomist - njegov rad koji se tek izdaleka približava ekonomskoj tematici je The soul of a man under socialism (Duša čovjeka pod socijalizmom) - ponavljanje ekonomske povijesti uvijek iznova potvrđuje njegovu opservaciju već duže od jednog stoljeća. I to diljem svijeta, pa čak i u SAD.  
Više...
 
Treća Vladina mjera: Osnivanje fondova rizičnog kapitala PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Petak, 26 Veljača 2010 20:58

"Vlada će uvećati svaku kunu privatnog ulaganja u fondove rizičnog kapitala s kunom državnih ulaganja, do 300 mil. kn po fondu", kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač govoreći o trećoj Vladinoj mjeri za pomoć gospodarstvu, takozvanom Fondu za gospodarsku suradnju. Natječaj je otvoren do 31.12."

Društveno vlasništvo nije vlasništvo. Država je loš gospodar pa, prema tome, država mora privatizirati svoje vlasništvo kako bi se povećala učinkovitost nacionalnog bogatstva. To je priča koju slušamo od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća. To je bio I jest bojni poklič neoliberalizma. Ova je kriza pokazala svu čud capital odnosa I ovisnost nacionalne ekonomske politike o capital odnosu u uvjetima neoliberalizma. Kratko rečeno kad ide dobro država je štetna; kad krene loše država je obvezna da intervenira u korist capital odnosa. Ma koliko šutjeli o tome, valja ponoviti, Komunistički manifest Marxa I Engelsa ostaje suvremeno štivo.

Hrvatska je bila dobar I poslušan učenik koji je, ne pitajući zašto I da li je ili nije potrebno, primjenila načela neoliberalizma u najvećoj mogućoj mjeri. I danas kada kriza destruira cjelokupni društveni sustav, s jedne strane, privatizira brodogradilišta, da bi, s druge strane, formirala fondove rizičnog kapitala kjima je cilj dokapitalizacija I “povratak” države u vlasničku strukturu proizvodnog kapitala. Nitko ne postavlja pitanje ako je potrebito da država kapitalski invervenira u vlasničku strukturu poduzetničkog kapitala čemu je uopće trebala privatizacija. Drugim riječima, što je isto, postavlja se pitanje: Da li je privatizacija bila potrebna? Pitanja se nadovezuju: koji su učinci hrvatskog modela privatizacije? Valja se zaustaviti s pitanjima jer bi ih se moglo postavljati u nedogled.
Više...
 
Nelikvidnost PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Ponedjeljak, 22 Veljača 2010 19:31

Nelikvidnost je trajno obilježje gospodarstava na ovim područjima. U bivšoj državi nelikvidnost je bila bitno obilježje sustava I politika je, putem tiskare na Topčideru, vršila značajnu preraspodjelu dohotka kako na regionalnoj tako I na gospodarskoj razini. Problem je mjenjao položaj pojedinih subjekata u procesu reprodukcije ali je na razini zemlje bio neutralan. Razlog tome je u društvenom vlasništvu. Danas, kada imamo poznatog vlasnika, nelikvidnost je neuporedivo veći problem jer vrši preraspodjelu dohotka I bogatstva.

Zašto je tome tako?

Nelikvidnost, u osnovi, predstvalja nezakoniti oblik kreiranja likvidnosti. Naime, kada kupite robu, prodavalac očekuje da je u dogovoreno vrijeme platite. Ukoliko ne platite vi ste zapravo prolongirali svoju obvezu, s jedne strane, I ostvarili dohodak, s druge strane.

Zašto se pojavljuje fenomen nelikvidnosti?

Dva su moguća razloga. Prvi je razlog ukoliko se smanji količina novca u gospodarstvu, I, drugi, ukoliko imamo realnu inflaciju pa su prihodi manji od rashoda – privredna aktivnost generira gubitke.

U Hrvatskoj imamo oba slučaja. Još 1995. Godine sam pisao kako realna/strukturna/troškovna inflacija karakterizira hrvatsko gospodarstvo iako je psihološki dio inflacije bio “savladan” 4. Listopada 1993. Godine.

Zašto se ralana inflacija nije ispoljavala u današnjem obliku unazad proteklih godina?

Tu je “kvaka 22” hrvatskog gospodarstva. Rast deficita trgovačke, pa I platne, balance omogućavao je da svaka potražnja bude zadovoljena većim uvozom I po nižim cijenama od cijena po kojima su domaći proizvođači nudili tražene robe. Da kojim slučajem nemamo turističku rentu stanje u hrvatskom gopodarstvu bilo bi još gore. Cijena stabilnosti je poznata I može se kvantificirati u iznosu inozemnog duga čemu valja pridodati I vrijednost prodanog obiteljskog srebra.

Nelikvidnost je veći problem od inflacije koju nitko ne želi. Prema tome, problem nelikvidnosti mora se riješiti. Centralna je banka smanjila obveznu pričuvu oslobodila kreditni multiplikator. Ostaje da država riješi svoja potraživanja u svezi poreza I doprinosa, s jedne strane, I, s druge strane, da smanji svoja dugovanja prema svojim dobavljačima. Za sada nsiam siguran da je postavljena ispravna dijagnoza o učincima države na gospodarstvo pa, samim time, nije realno da je sagledana uloga države u postojećoj krizi. O tome sam pisao u zadnjoj knjizi: “Porezna reforma I gospodarska kriza”.

Odnos centralne banke I državnih financija mora biti koordiniran. Novi gospodarski savjet koji je formirao predsjednik Josipović pokazuje, za mene dokazuje, da nismo dijagnosticirali stanje hrvatske krize. Kad ne postoji dijagnoza, terapija, bez obzira na namjere, nije učinkovita.
 
« Početak  «   211   212   213   214   215   216   217   218   219   220   »   Kraj   »

Stranica 218 od 220



rifincom_banner_galerija


خرید vpn خرید کریو خرید کریو دانلود فیلم خارجی دانلود فیلم خرید vpn دانلود فیلم خرید vpn خرید vpn خرید کریو دانلود فیلم خرید فیلتر شکن vpn