Koncentracija i centralizacija kapitala implicitne su karakteristike kapitalizma. Konačno, cilj svakog poduzetnika je da hvali tržišnu utakmicu, s jedne strane, i, s druge strane, želi postati lider što je samo eufemizam za monopolni položaj. Očito su neke tvrtke, trgovački lanci (sic!), dosegle razinu kada posebnu pažnju valja pridati rastu u odnosu na učinkovitost. To je filozofija Galbraithove tehnostrukture. Ono što je važno jest kako i uz čiju će se pomoć „okruniti“ novi lider na ovim prostorima. Slvenski Mercator dio je eurozone i „prilagođen“ uvjetima tržišta na kojem vlada tvrdo budžetsko ograničenje. Agrokor djeluje u uvjetima apreciranog tečaja kune što bi sugeriralo politiku uvoza. Međutim, Agrokor varši značajne napore u pravcu dinamiziranja proizvodnje. Srpska Delta je ozbiljan konkurent kako Mercatoru tako i Agrokoru.

Cijene rastu/zabrinjavaju/opminju: pšenica 38%, kukuruz 55%, suncokret čak 58%. Nasuprot rastu cijena kukuruza cijene mesa stagniraju, padaju .... Šokovi u svezi kretanja cijena poljoprivredne proizvodnje dolaze, prolaze; ono što ostaje – trajno - jest neprimjerena ili, još gore, izostanak bilo kakve smislene politike glede upravljanja cijenama, pa samim time, proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, itd. Za uvod potrebno je reći da se poljoprivredna proizvodnja dugoročno smanjuje i da nema ama baš nikakvih dokaza da će poljoprivredna proizvodnja ulaskom u EU doživjeti svoje „zvijezdane trenutke“. Upravo suprotno realno je očekivati da će se poljoprivredna proizvodnja naći u „nebranom grožđu“ i potom restrukturirati, uz pomoć privatnih investitora članica, na način kako smo to mi trebali učiniti od svog osamostaljenja a nismo.