Kolegice i kolege,

Tema ovogodišnjeg skupa – „Ekonomska politika – Učinak platne bilance na ekonomski razvoj“ - određena je ne samo gospodarskom krizom u Hrvatskoj već i znatnim gospodarskim problemima u gotovo svim tranzicijskim zemljama. Prisutna financijska kretanja u eurozoni sa značajnim implikacijama na budućnost Europske unije dodatno aktualiziraju preispitivanje odnosa platne bilance i ekonomskog razvoja, kako u teoretskom pogledu tako i u pogledu učinkovitosti ekonomske politike. Posebno mi je zadovoljstvo, to moram istaknuti, da se  ovogodišnji Skup održava na Ekonomskom fakultetu čime postaje dio šireg Programa Ekonomskog fakulteta povodom njegove 90. godišnjice postojanja. U ime svih autora tijekom proteklih sedamnaest godina zahvaljujem se dekanu Ekonomskog fakulteta profesoru Lazibatu i njegovim suradnicima koji su nam  to omogućili.

Hrvatska je mala i nerazvijena tranzicijska  zemlja i u svom kratkom i burnom  postojanju činila je mnoge greške u ekonomskoj politici, koje se ni danas javno ne priznaju.  Naime, dosadašnji „izbor” ekonomskih ciljeva i nacionalnih prioriteta uvelike je bio (i ostao) uvjetovan odnosom političkih snaga i pojedinačnim interesima određenih društvenih slojeva. Hrvatsko društvo iskazalo je nespremnost i nesposobnost da uskladi svoje kratkoročne i dugoročne ciljeve, odnosno svoju tekuću i razvojnu ekonomsku politiku, što je izravno povezano s aktualnim gospodarskim problemima. Razlog sve većem zaduživanju leži u niskoj konkurentnost hrvatskog gospodarstva, što uz veliku nezaposlenost dovodi do pada životnog standarda i blagostanja većine građana.  Konzumerizam, koji je samo pojavni oblik događanja u zadnjih dvadesetak godina, izraz je tragičnog materijalnog stanja građana tzv. socijalističkih zemalja tada i sada, kada su svi zaduženi i socijalno ugroženi. Stoga postaje sporno u kojoj mjeri nosioci ekonomske politike mogu donositi samostalne odluke ignorirajući interese vjerovnika i investitora.