Jedna iluzija manje PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Četvrtak, 04 Kolovoz 2011 08:24

 

Prije dva dana, kako bi pripomogao u riješavanju problema koji nam je „donio“ švicarski franak, predložio sam: „Danas 3. kolovoza 2011. godine srednji tečaj švicarskog franka vrijedi više za 52,4% u odnosu na 31. prosinca 2007. godine. Opako, opako, jako opako. Nitko nije sretan, osim, recimo, poslovnih banaka u Hrvatskoj. Međutim, povećanje zarade poslovnih banaka moglo bi biti, u konačnici, jako, jako „gorko“. Igra sa švicarskim frankom mogla bi se za sve sudionike pokazati kao gubitnička kombinacija. To zaključujem po velikom broju pisama koji mi je nakon jučerašnje emisije „Hrvatska uživo“ uputio velik broj hrvatskih građana, očito kreditno zaduženih uz valutnu klauzulu u švicarcima. Tada sam, da podsjetim, predložio „dogovorno“ sužavanje raspona tečaja švicarskog franka između 5 i 6 kuna za švicarski franak. To je gruba aprksimacija ali moguća polazna osnova za dogovaranje. Osim toga, prdložio sam da se formira arbitražna grupa koja bi utvrdilo raspon mogućih fluktuacija švicarskog franka i koja bi bila obvezna za sve zainteresirane strane. Arbitražnu komisiju bi sačinjavao po jedan predstavnik Ministarstva finacija, Hrvatske udruge poslovnih banaka, HNB-a, predstavnik dužnika (ili Udruge potrošača), te tri nezavisna ekonomista kojima je poznato bankarsko poslovanje, s jedne strane, i, stanje u hrvatskom gospodarstvu, s druge strane.“ Ostatak obrazloženja možete naći na  www.dnevno.hr

Više...
 
SAD – neće bankrotirati PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Ponedjeljak, 01 Kolovoz 2011 16:20

 

Kao što, očekivano, donose sredstva javnog priopćavanja republikanci i konzervativci su se dogovorili da se „pomakne letvica“ mogućeg zaduženja. Svijet je odahnu, burze su se oporavile. Sve će biti kao i prije ili možda neće, tko zna?

Više...
 
Ivan Milenković, Milenko Popović - Politika deviznog kursa i stopa rasta u zemljama jugoistočne Evrope (na primerima Srbije i Hrvatske) PDF Ispis E-mail
Autor Gosti stranica   
Ponedjeljak, 01 Kolovoz 2011 15:10

 

Dokument: Politika deviznog kursa i stopa rasta u zemljama jugoistočne Evrope (na primerima Srbije i Hrvatske)

 
Javni dug - 14.300.000.000.000,00 dolara PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Srijeda, 27 Srpanj 2011 10:08


Normalno je da se dio dohotka troši a dio štedi. Na razini zemlje nužno je potrošiti proizvedeni dohodak, bez ostatka. Neutrošenu štednju financijski sustav alocira u investicijske projekte, odnosno potrošnju. Kada zemlja ima suficit na tekućem računu tada izvozi štednju, kada ima deficit – uvozi štednju. Država, kao sektor, u svim zemljama troši iznad svojih prihoda - poreza, doprinosa, taksi, prodaje državne imovine – zadužujući se u zemlji i inozemstvu. Kada se ta zemlja zove Sjedinjene američke države tada iznijetom valja pridodati i Njegovo veličanstvo dolar koji je rezervna valuta sve globaliziranijeg  gospodarstva. Iznosu od 14,3 bilijuna dolara valja pridodati dugove gospodarstva i stanovništva kako bi se dobila ukupna slika. Standardna keynesijanska mudrost nas uči da u vrijeme depresije javni rashodi moraju biti veći od javnih prihoda kako bi se dinamizirala gospodarska aktivnost, i obratno kada je proseperitet tada se preporuča da javni prihodi budu veći od javnih rashoda. Racionalisti smatraju da su svi akteri dobro informirani i da politikom proračunskog deficita nije moguće voditi anticikličnu politiku jer su akteri – racionalni. Ovo je priča iz udžbenika.
Više...
 
« Početak  «   321   322   323   324   325   326   327   328   329   330   »   Kraj   »

Stranica 327 od 378