Nakon što sam javno podržao gospodina Linića pozitivno ocjenivši prijedloge promjena poreznoga sustava, koje nazivam elementima porezne reforme, sada i pismenim putem činim isto. Razlog tome su, dragi čitaoci, vaša pisma. Kao što sam na više mjesta u „Refleksijama jednoga Turanjca“ iskazao neslaganje sa tadašnjom politikom Vlade pokojnog gospodina Račana, danas moram, kako bih bio dosljedan, istaknuti najavljene promjene poreznog sustava dalekosežnima, konceptualno osmišljenom reformom. Što više, po mome optimističkom mišljenju, predložene promjene nisu rezultat dosadašnjeg načina razmišljanja, one su „novo u krilu starog“.

Nakon intervencije na deviznom tržištu, 4. siječnja ove godine, kada je centralna banka prodala 197 milijuna eura, uslijedila je nova intervencija centralne banke u iznosu od 130 milijuna eura. Tako je sterilizirano nešto manje od 2,5 milijardi kuna. Razlog intervenciji je rastuća potražnja poslovnih banaka za eurom jer im zasičeno kreditno tržište onemogućava željeni plasman višak likvidnosti.  Tako je tečaj kune dosegao razinu iz siječnja 2005. godine. Drugim riječima, pretpostavimo li da je tečaj kune u siječnju bio ravnotežan, kuna je punih osam godina bila aprecirana valuta. U cijeloj priči ne treba zaboaraviti 2008. godinu kada nam je inflacija bila dvostruko veća od inflacije u eurozoni.