Nakon intervencije na deviznom tržištu, 4. siječnja ove godine, kada je centralna banka prodala 197 milijuna eura, uslijedila je nova intervencija centralne banke u iznosu od 130 milijuna eura. Tako je sterilizirano nešto manje od 2,5 milijardi kuna. Razlog intervenciji je rastuća potražnja poslovnih banaka za eurom jer im zasičeno kreditno tržište onemogućava željeni plasman višak likvidnosti.  Tako je tečaj kune dosegao razinu iz siječnja 2005. godine. Drugim riječima, pretpostavimo li da je tečaj kune u siječnju bio ravnotežan, kuna je punih osam godina bila aprecirana valuta. U cijeloj priči ne treba zaboaraviti 2008. godinu kada nam je inflacija bila dvostruko veća od inflacije u eurozoni.

Sve češće čitatelji ovih stranica traže odgovore na promjene koje se dnevno događaju. Intervencija na deviznom tržištu ne bi bila neki događaj da se nije promjenila vlast, s jedne strane, i, s druge strane, da nam ne predstoji ocijena kreditnog rejtinga. Očito poslovne banke „podržavaju novoizabranu vlast“ kupujući devizna sredstva.

Spomenute intervenicje na deviznom tržištu nisu jedina iznenađenja. Vlada je tim zbivanjima pridodala neke prijedloge koji su se poslije pokazali kao „igra balonima“. Tako je najavljeno oporezivanje imovine, smanjenje stope doprinosa na osobne dohotke, povećanje PDV-a, izdavanje narodnih obveznica i najnovije – korigiranje mirovina (čitaj: povećanje mirovina).

Tako sam danas, usprkos mojim odmaklim godinama, doživio šok. Prethodna je vlast zamrznula mirovine jer nije mogla održati proračun u planiranom opsegu. Ova današnja vlast koju su hrvatski građani dočekali sa velikim očekivanjima da će nam biti sutra bolje, iako ćemo morati platiti cijenu naše bahatosti, nije koncentrirala svoje napore kako smanjiti rashodnu stranu proračuna za devet milijardi kuna, već je odlučila „odmrznuti mirovine“ i tako smanjiti svoju vjerodostojnost pred inozemnim vjerovnicima.

Smanjenje kreditnog rejtinga pripisat će se ovoj vlasti. Nikakva pozivanja na bivšu vlast neće biti uvjerljiva. Smanjenje kreditnog rejtinga otvara mnoga pitanja. Odmrzavanje mirovina moglo bi se pokazati kao opasna rabota. Naprosto nije prihvatljivo da se poveća PDV, a da se istovremeno ne poveća neoporezovani dio dohotka. Upravo onako kako sam to predložio u svojoj knjizi „Porezna reforma i hrvatska kriza“.

Ipak, ne vjerujem da se događa ono što nam prenose sredstva javnog priopćavanja. Još uvijek vjerujem novoizabranoj vlasti da će smoći snage za potrebne kriruške zahvate. Pričekajmo dragi čitaoci donošenje Prijedloga proračuna pa ćemo biti pametniji.