Sve tri mediteranske religije – židovi, kršćani i muslimani – branile su uzimanje kamata na zajmove. Zabrana naplate kamata govori nam da je od najdavnijih vremena bio razvijen sustav posudbe novca/robe uz naknadu, dakle, kamate. U Hamurabijevom zakoniku poznati su tzv. depoziti regulare i depoziti irregulare. Značajniji je depozit irregulare jer je vlasnik predane robe na čuvanje mogao potvrdom, da je robu pohranio u tom i tom skladištu, podmirivati svoje obveze. Tako smo dobili prve banknote ili, rečeno narodski, novčanice koje su ponovno otkrivene na Apeninskom poluotoku pojavom potvrda od strane zlatara.

Novi je uradak u režiji Zorana Mužića. Tekst je preveo i adaptirao Ivica Krajač, dok je glazbenu dionicu odradio naestro Zvonko Presečki. Uvjerljiva glumačka ekipa u sastavu: Adam Končić, Vid Balog, Marija Borić, Kristian Jaić i Tara Rosandić dali su sve od sebe, a publika ih je, dugotrajnim aplauzom, ocijenila ocijenom – izvrstan. Tako je kazalište „Histrionski dom“ pod budnom palicom Zlatka Viteza ponovno zadužio hrvatsku kulturu. Svaka čast svim sudionicima u predstavi, na sceni i izvan nje, koji su u ovim olovnim vremenima svojim zalaganjem pokazali „kako preživjeti u ovim, za kulturu, nesklonim vremenima“.

Prof. dr. sc. Sead Kreso svoju analizu kapitalističke privrede temelji na ekonomskoj teoriji u smislu političke ekonomije. Njegova analiza nije rezultat vjere, već analiza i testiranje novca u procesu reprodukcije poštivajući vremenski redosljed što autoru omogućuje da elegantno ukaže na razvoj financijskog sustava, s jedne strane, i, s druge strane, ukaže na nužnost dogođenih procesa. Za takav pristup potrebno je vrlo utemeljeno teoretsko znanje koje nije ovisno o bilo kojem pravcu ekonomske teorije i ekonomske politike. Druga knjiga, nastavno na prvu, interpretira moderno kapitalističko gospodarstvo u novim uvjetima koje identificiramo pod nazivom – globalni neoliberalizam.