Naslovnica Za što se zalagati? Treći korak – pozvati u pomoć hrvatsku znanost

Treći korak – pozvati u pomoć hrvatsku znanost PDF Ispis E-mail
Srijeda, 11 Studeni 2015 18:31

Znanost je u Lijepoj našoj na sporednom kolosjeku. U znanost ulažemo sve manje, ali na retoričkoj razini ističemo njezinu nužnost za opstanak Lijepe naše. Posljedica te i takve politike je divergencija znanosti i gospodarstva. Znanost živi svoj život koji se svodi na preživljavanje. Gospdarstvo, tehnološki nekonkurentno, bori se s inozemnom konkurencijom jedno vrijeme i potom nestaje sa tržišta – odlazi u stečaj. Hrvatske vlasti  od ustpostave Lijepe naše nisu dijelile sa građanima i tvrtkama „zlo i dobro“ već su u svojoj fiskalnoj nezasitnosti dodatno gušile nekonkurentno gospodarstvo. Inozemne poslovne banke radile su isto. Drugim riječima, valja odati puno poštovanje hrvatskim poduzetnicima koji su opstali u ovim „polarnim“ uvjetima. Vrijeme je za promjene.

Ekonomisti su davno shvatili da nije moguće govoriti o gospodarskom rastu ukoliko se ono stalno ne mijenja. Kao što reće Petar Preradović: „Samo mjena na tom svijetu viječna jest.“ tako i ekonomisti stalno ističu kako jedino investicije i proces investiranja osiguravaju poželjan rast. U Lijepoj našoj investicije su, kao uostalom i znanost, rezidualna kategorija – one se najprije smanjuju. Danas proces obrazovanja svakako valja ubrojiti u investicijsku aktivnost. Upravo vioko sofisticirana tehnologija i njoj pridodat primjeren rad je dobitna kombinacija. Mi tu činjenicu ignoriramo i – točka.

U 7 DNEVNO predložio sam da se izdvajanja za znanost moraju udvostručiti, odnosno godišnje povećavati za 25%. Po mome mišljenju, bez obzira tko bio na vlasti, ovaj cilj se mora ostvariti. Povećanje od 25% valjalo bi usmjeriti:

-          Jednu petinu na materijalno poboljšanje postojećeg stanja u znanosti.

-          Četiri petine, bar u prvoj godini, usmjeriti u pravcu podrške gospodarstvu.

Materjalno stanje u znanstvenom sustavu uglavnom je javnosti poznat. Predložena petina predstavlja intervenciju kako bi se zaustavili negativni procesi, posebno odlazak i nezaposlenost mladih znanstvenika.

Preostale četiri petine služile bi kao subvencija gospodarstvu koje angažira znanost u postavljanju dijagnoze stanja odnosnog poslovnog entiteta, te terapije koja bi ga osposobila  za dinamiziranje poslovne aktivnosti. Tako sustavan pristup analizi stanja i temeljem njega dijagnozi smanjili bi rizike investiranja kako privatnih tako i institucionalnih investitora. U cijelu priču valja „uvesti“ HBOR, Poštansku banku i raspoložive fondove u EU. I to bi bilo to!

 



rifincom_banner_galerija


خرید vpn خرید کریو خرید کریو دانلود فیلم خارجی دانلود فیلم خرید vpn دانلود فیلم خرید vpn خرید vpn خرید کریو دانلود فیلم خرید فیلتر شکن vpn