Naslovnica 
Rifin's news Ekonomski boom u Hrvatskoj je i dalje prisutan usprkos krizi u Evropskoj uniji
| Ekonomski boom u Hrvatskoj je i dalje prisutan usprkos krizi u Evropskoj uniji |
 |
 |
 |
| Autor Guste Santini |
| Ponedjeljak, 01 Travanj 2002 11:05 |
|
Ekonomski boom u Hrvatskoj je i dalje prisutan usprkos krizi u Evropskoj uniji Financial times na naslovnoj stranici prenosi Izvještaj Burze u New Yorku kako su cijene obveznica Republike Hrvatske razgrabljene u samo nekoliko sati usprkos vrlo niskim kamatnim stopama. Na novinarski upit ministru financija i guverneru HNB: da li su očekivali tako veliku potražnju za emisijom dionica od 10 milijardi kuna? isti su odgovorili, da prigovori Evropske unije, kako je trgovinski suficit Hrtvatske neodrživ, je problem Evroposke unije i da o tom pitanju Vlada, odnosno centralna banka, nije raspravljala. Inače će se prikupljena sredstva temeljem prodaje obveznica prvenstveno usmjeriti na povećanje standarda građana treće dobi. Naime, nacioanalni dohodak per capita od 35.000$ postaje ozbiljan problem Hrvatskoj jer stanovništvo, uostalom kao i držva, imaju veliku sklonost štednji tako da postaje ozbiljan problem dodatna investicijska aktivnost. Naime, Vlada ocjenjuje da investicije u inozemstvu od 20 milijardi $ ne bi trebalo povećavati jer nije izvjesno da zemlje u kojima se investira mogu osigurati dovoljan povrat sredstava. Što više visoka nezaposlenost u nekim zemljama ozbiljno zabrinjavaju hrvatske poduzetnike iako im i domaća puna zaposlenost zadaje znatne probleme zbog velikog pritiska na nadnice. Oštar protest znanstvenika zbog nekontroliranog dopuštanja useljavanja mladih stručnjaka iz inozemstva i dalje traje. Kao što je poznato u Hrvatsku je došlo preko 100.000 mladih stručnjaka od kojih su mnogi bili ponajbolji studenti u svojim zemljama. Ovako snažni pritisak inozemnih stručnjaka dovode Hrvatsku u sam vrh tehničko-tehnoloških inovacija, a istraživanje i razvoj postaje temeljni izvor rasta društvenog proizvoda. Vlada i pored toga najvaljuje dodatna izdvajanja za istraživanje i razvoj. Iz krugova bliskih Vladi saznajemo da će se izdvajanja od dosadašnjih 9% društvenog proizvoda povećati na, u svijetu teško zamislivih, 13%. Centralna banka i dalje ostaje zabrinuta jer kuna u sve većoj mjeri postaje rezervna valuta što dodatno usložnjava mjere centralne banke. Dodatni problemi dolaze od poslovmih banaka. Naime, kao što je javnosti poznato, UBH (Udružena banka Hrvatske) sa svojom bilancom od 200 milijardi kuna otvara XVII banku kćer u inozemstvu čime HNB dolazi u položaj tek ograničene kontrole. Ovom svakako treba pridodati i prigovore stranih banaka u Hrvatskoj kako stanovništvo ne želi svoju ušteđevinu polagati u njihovim bankama. Očekuje se da će u naredna tri mjeseca čak tri strane banke prestati poslovati u Hrvatskoj. I konačno Hrvatska postaje prilično nepoželjna u bankarskom sistemu Njemačke, Italije i Austrije. Naime, kako saznajemo iz izvora bliskih navedenim vladama, veliki utjecaj hrvatskih bvanaka na privredne tokove spomenutih zemalja smanjuje područje djelovanja nacionalne ekonomske poltike. Iz spomenutih izvora saznajemo da se ujedinjuju političke stranke kako bi se stvorio organizirani nacionalni otpor nastupanju hrvatskih banaka. Iz hrvatske Vlade saznajemo da izvršna i monetarna vlast već imaju odgovor na eventualno protekcionističko ponašanje prema našim bankama. Da zaključim hrvatska je vlast odlučna da zadrži neomerkantillističku politiku sve dok Hrvatska ne postane jedna od deset vodićih zemalja u svijetu mjereno dohotkom per capita. Globalizacija se u Hrvatskoj i dalje smatra najjeftijim putem osvajanja tržišta manje razvijenih zemalja. Prvi april!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! |
