Naslovnica Rifin's news MILETIĆ VLADIMIR: «Hrvatsko osiguranje drugi put pred vratima Europe»; «EKONOMIJA/ECONOMICS», RIFIN, Zagreb, svibanj 2002., broj IX/2,

MILETIĆ VLADIMIR: «Hrvatsko osiguranje drugi put pred vratima Europe»; «EKONOMIJA/ECONOMICS», RIFIN, Zagreb, svibanj 2002., broj IX/2, PDF Ispis E-mail
Autor Gosti stranica   
Srijeda, 22 Svibanj 2002 10:17


Svoju analizu autor započinje dijagnozom koju će primjerenom argumentacijom dokazati. Ukratko njegova dijagnoza glasi: «U ranim devedesetim godinama, nakon osamostaljenja Hrvatske, osiguranje imovine i osoba u samostalnoj državi bilo je na pragu Euope, jer propisi koji su uređivali tu djelatnost, kapitalna opremljenost, tehnologija i znanje zaposlenih nisu puno zaostajali za razvijenim zemljama Zapadne Europe, a bili su kudikamo ispred niza tzv. tranzicijskih zemalja. Nakon desetak godina čini se da je Hrvatska dalje od Europe nego li je ikada bila tada.»

Analiza se odvija kako slijedi:
1. Pravni temelji jedinstvenog tržišta Europske unije;
2. Neke značajke djelatnosti osiguranja u Europskoj uniji;
3. Hrvatsko tržište osiguranja.

Iz strukture rada je vidljiv pravac i domet analize. Pri tome je bitno naglasiti da autor putem komparativne statike analizira «filozofije» osiguravateljne industrije u Europskoj uniji. Analiza je vršena kako u pribavi osiguranja tako i u plasmanima prikupljenih sredstava. Iz podataka je vidljiv različiti pristup po zemljama ali i različit odnos prema pojedinim oblicima osiguranja.

Polazeći od takve analize, autor u drugom koraku, identificira kretanje osiguravateljnog tržišta u Hrvatskoj te ga analizira. Od značaja je istaknuti da povećanje osiguravateljnog tržišta nadmašuje realna kretanja što će reći da je primjeren zaključak o progresivnijem rastu osiguravateljnog tržišta u odnosu na ostala tržišta. Ovo je i razumljivo ako se ima u vidu «filozofija» današnjeg u odnosu na prethodni privredni sustav i tretman rizika. U tom smislu napori inozemnih investitora da kupe osiguravateljno tržište (koje je brzo rastuće) dio je promišljene strategije koja Hrvatskoj neće donijeti koristi od spomenute činjenice.

Na kraju ne možemo a da se ne složimo sa autorovom ocjenom koju smo citirali na početku ovog napisa.


Glavni i odgovorni urednik
Guste Sanitni