Naslovnica Rifin's news VOJNOVIĆ SAVO: «Identifikacija instrumenata za financiranje zaštite okoliša»; «EKONOMIJA/ECONOMICS», RIFIN, Zagreb, svibanj 2002., broj IX/2,

VOJNOVIĆ SAVO: «Identifikacija instrumenata za financiranje zaštite okoliša»; «EKONOMIJA/ECONOMICS», RIFIN, Zagreb, svibanj 2002., broj IX/2, PDF Ispis E-mail
Autor Gosti stranica   
Nedjelja, 02 Lipanj 2002 10:07

Nakon uvida u teoretske aspekte zašte okoliša, koji se tretiraju prema nekoliko bitnih obilježja i vladajućih teorija, analiziraju se osnovne skupine instrumenata u funkciji financiranja. Tu se iznose najvažnije karakteristike instrumenata u okviru administrativno regulativne skupine i u okviru skupine ekonomsko-financijskih instrumenata, koji su znatno kompleksniji od prvih.

U drugom dijelu rada analizira se aplikativna podobnost pojedinačno identificiranih ekonomsko-financijskih instrumenata, koji se također diferenciraju na dvije osnovne funkcije. Prva se funkcija odnosi na instrumente animacije i prikupljanja sredstava od pojedinih subjekata onečišćenja (tj. uzročnika), a druga, na institute u kojima se ta sredstva deponiraju i akumuliraju, te potom koriste za ulaganje u projekte zaštite okoliša.

Realizacija navedenog hodograma odvijala se kako slijedi:
1. Uvod;
2. Opći pristup zaštiti okoliša (Teoretski aspekti zaštite okoliša; Opće karakteristike osnovnih skupina instrumenata u funkciji zaštite okoliša);
3. Aplikacije i podobnost ekonomsko-financijskih instrumenata zaštite okoliša (Instrumenti u funkciji prikupljnja sredstava za zaštitu okoliša; Instrumenti na planu korištenja i usmjeravanja sredstava za zaštitu okoliša);
4. Zaključak.

Komentar.

Problemi zaštite okoliša su vjerojatno složeniji za zemlje u razvoju nego što je to slučaj sa razvijenim zemljama. Naprosto dohodak per capita daje male mogućnosti za dostatno investiranje temeljem nacionalne štednje. Investicije se uvoze. Kako je imaterijalna infrastruktura neprimjerena Trećoj tehnološkoj revoluciji to su i «uvezene tehnologije» primjerene tom resursu. S druge, pak, strane multinacionalne kompanije iz razvijenih zemalja moraju, zbog javnosti, senzibilno reagirati na zahtjeve građana što, u konačnici, rezultira izvozom tzv. prljavih industrija. Ovisnost nerazvijenih zemalja najbolje se vidi upravo u prihvaćanju bilo kojeg razvoja jer nemaju mogućnosti da definiraju svoj razvoj. Hrvatska, nažalost, svojim se karakteristikama dramatično približava toj skupini nerazvijenih zemalja.

Glavni i odgovorni urednik
Guste Sanitni