Naslovnica Rifin's news Prosti i složeni kamatni račun

Prosti i složeni kamatni račun PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Utorak, 30 Studeni 1999 01:00


Sredstva priopčavanja nas obavještavaju o odlučnom nastupu Vlade da se kretanje i obračun kamatnih stopa stavi pod kontrolu. Informacija glasi:

“U hitnu parlamentarnu proceduru Vlada je uputila prijedlog zakona o kamatama kojim se uređuje da se zatezna kamata obračunava primjenom dekurzivnog jednostavnog kamatnog računa na dospjelu glavnicu, bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obračunskog razdoblja. Novim zakonom Vlada želi napokon riješiti pitanje obračuna zateznih kamata i napustiti konformnu metodu koja u inflatornim vremenima služi za zaštitu glavnice, izjavio je Ivan Šuker, ministar financija.
Predloženo je da Vlada uredbom propisuje najvišu dopuštenu ugovornu kamatnu stopu, a na prijedlog Odbora za utvrđivanje kamatnih stopa kojeg će činiti predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, te udruženja financijskih institucija i potrošača. Jedna od novosti je i odredba prema kojoj će se obračunavati kamate na preplaćene javne prihode po kamatnoj stopi koju će propisati Vlada.”

O opravdanosti ovakvog pristupa obračuna kamata neka nam posluži slijedeći primjer. Recimo da imate depozit od 1000 kuna u nekoj od poslovnih banaka i da ste sredstva oročili, recimo, na dvije godine uz, recimo, 5% kamata.
Obračun koji se je do sada primjenjivao bio je slijedeći.
Nakon prve godine vi ste pored glavnice dobili 50 kuna na ime kamata tako da na početku druge godine imate 1050 kuna što će vam na kraju druge godine donijeti novih 52,5 kuna kamata. Prema tome na kraju razdoblja vaša će imovina iznositi 1102,5 kuna.

Po novom obračunu vi ćete u prvoj godini također dobiti 50 kuna kamata. ali u drugoj godini vi ćete dobiti ponovno 50 kuna kamata tako da će na kraju vaša imovina iznositi 1100 kuna.

Po drugom obračunu vaša je imovina manja za 2,5 kuna ili točno 5% od 50 kuna koliko je iznosila kamata u prvoj godini. Ipak, vi ćete doskočiti cijeloj priči ako podignete kamatu na kraju prve godine i uložite je pod istim uvjetima (5% od 50 kuna novog depozita donijet će vam 2,5 kuna kamata).

Upravo prelazak na “prosti” kamatni račun pod znak upita dolazi cijela ekonomija koja se temelji na financijskoj matematici. Drugim riječima, to znači da će financijsko tržište (samo u Hrvatskoj) imati svoja pravila funkcioniranja. Tzv. kontinuirano ukamaćivanje (prirast, recimo, drvne mase) nije moguće definirati na jednostavnom kamatnom računu. Prema tome, hrvatska novina imat će znatne reperkusije. Tumačenje zakona o obračunu kamata koji je nedavno objavljen u Narodnim novinam bit će dodatni udar na pravosuđe jer se tumačenje primjenjuje od dana donošenja zakona i presude kraće od pet godina podliježu promjeni temeljem tumačenja spomenutog zakona.

Sve su svemu upetljali smo se. Ostaje da se vidi što će učiniti “domaće” banke. Ako je ideja tako dobra sugeriram da novo rješenje preporučimo i našim vjerovnicima. Naime, ako je vanjski dug od 24 milijarde $ uz pet posto kamata košta nas 1.200 milijuna $; nakon prve godine (u drugoj godini) biti ćemo manje dužni za 60 milijona $ a uštede će se temeljem novog načina obračuna kamata svakom narednom godinom povećavati.

Sugeriram Vladi da preispita svoju odluku kod financijskih eksperata u zemlji inozemstvu i da prestanemo biti originalni.