Naslovnica Rifin's news The Economist: Hrvatska valuta precijenjena 17 posto

The Economist: Hrvatska valuta precijenjena 17 posto PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Ponedjeljak, 31 Svibanj 2004 20:51



donosi nam Vjesnik od 31. svibnja 2004. gpodine. Ovu vijest sigurno bih izostavio i «učinio grijeh propusta» da jučer nije bilo deset godina kako smo uveli kunu koja, iako stabilna, još nije dobila povjerenje hrvatskih građana.

Politika tečaja u maloj i otvorenoj zemlji, kao što je Hrvatska, ima učinke kao i kamatna stopa u većim (s obzirom na nacionalno tržište) zemljama. Mala i otvorena zemlja teži izvoznoj orijentaciji. U meri u kojoj je učinkovita u izvornoj orijentaciji ona dobija/ne dobija prolaznu ocjenu na gospodarskom planu. Hrvatska sa svojim stagnantinim izvozom ( i rastućim uvozeom) spada u red zemalja koje su neuspješno upravljale sa svojim gospodarstvom. O tome je pisano na ovim stranicama i to neću ponavljati.

Želim komentirati argumentaciju The economista.

Niti jedan proizvod nema karakteristike da bi putem njegovog ponašanja, uključivo i politiku i kretanje cijena, mogli donositi bilo kakav zaključak. Kretanje cijena Big Mac indeksa ne znači baš ništa!!!!!!!!!!!!!

Poduzetnici znaju da postoje različite politike cijena u funkciji poželjnih učinaka. Jedna je politika cijena kad osvajate tržište. Druga je politika cijena kada vladate tržištem. Treća je politika cijena kada obujam proizvodnje determinira vaše prisustvo/odsustvo s nekog tržišta. I tako dalje.

Nadalje, tablica koju nam prezentira The Economist pokazuje da je švicarski franak podcijenjen za 69%, kuvajtska valuta za 153%, islandska za 107%, dok je marokanska valuta precijenjena za 91%. I rubalj je precijenjen za 50%. I tako dalje.

Ekonomski analitičari lako će zaključiti temeljem navedenih brojki da se radi o nedopustivoj spekulaciji. I dok The Economist mora «popuniti» svoje stranice, Vjesniku je veliki propust da je «nalaze» The Economista objavio samo dan nakon čudesenog «upjeha» (čitaj: neuspjeha) kune.

Kuna, čije je ime i dalje sporno, nije svojom stabilnošću uspostavila red u hrvatskoj ekonomiji. Što više njezina stabilnost donijela je mnoge probleme od kojih će neki ostati u nasljeđu budućim generacijama.

I to je to!