|
Autor Guste Santini
|
|
Subota, 12 Lipanj 2004 20:45 |
|
Agencijska vijest glasi:
“Srbija spada u srednje zadužene zemlje i ne prijeti joj dužnička kriza, tvrdi ministar financija Srbije Mlađan Dinkić. Ukupan dug Srbije je krajem prošle godine iznosio 12,5 milijardi eura, od čega je vanjski dug bio 8,3 milijarde eura, a unutrašnja dugovanja, odnosno dug starim deviznim štedišama 4,1 milijardu eura, što je dva puta manje nego prije tri godine, izjavio je Dinkić. U vanjski dug Srbije spada i dug Kosova i Metohije od oko 1,2 milijarde dolara, koji Srbija i dalje servisira, iako ne ubire fiskalne prihode s područja te pokrajine, dodao je Dinkić.
"Imajući u vidu daljnji otpis duga Pariškom klubu i očekivano smanjenje duga Londonskom klubu, ukupan javni dug Srbije bi sredinom sljedeće godine trebao biti ispod 60 posto bruto društvenog proizvoda", kazao je on.”
Vanjski dug prethodne Jugoslavije koji je naslijedila Srbija je nešto veći u odnosu na hrvatski. Princip raspodjele inozemnog duga definiran je participacijom pojedine republike/pokrajine bruto domaćim proizvodom.
Iako ne raspolažem točnim podatkom iz navedene vijesti jasno slijedi da je Srbija nešto malo povećala svoje ukupno zaduženje što, imajući u vidu mnogobrojne probleme, nije mogjće ocijeniti niskom ocjenom. Istina bog dio duga im je oprošten o čemu sam pisao na ovim stranicama. Jednako tako valja reći da otpis dugova nije bio «dar s neba». Što više ima naznaka da je otpis dugova Srbiji dio jedne šire strategije.
Nročito je važno identificirati da Srbija predviđa u slijedećoj godini visinu inozemnog duga manju od 60% bruto domaćeg proizvoda. što je, imajući u vidu mali brutoproizvod (posebice u odnosu na brutoproizvod iz 1990. godine – kojeg se može definirati kao «lako ostvariv»), zapravo značajni izvor financiranja putem kojeg je moguće dinamizirati privredni razvoj. Ovdje je važno napomenuti da hrvatski scenarij neće dati rezultata već da je potrebno jasno odrediti koncepciju i strategiju razvoja a potom posegnuti za spomenutim financijskim izvorom.
U Hrvatskoj je kako znamo inozemni dug veći od 24 milijarde $ s trendencijom daljnjeg rasta. Nije nerealno reći da će se inozemni dug u narednih nekoliko godina, u Hrvatskoj, brže povećavaati od bruto domaćeg proizvoda.
I na kraju, stariji ekonomisti znaju da je izvozna lokomotiva u prethodnoj Jugoslaviji bila Hrvatska. Danas ona to nije jer zbog neprimjerene ekonomske politike izvoz stagnira gotovo cijelo desetljeće. Slovenija je pokazala kako valja voditi ekonomsku politiku. Na Srbiji je da zaključi što joj je činiti.
|
|
Rifin's news 
