Naslovnica Rifin's news Kapital odnos i oporezivanje

Kapital odnos i oporezivanje PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Subota, 07 Svibanj 2005 19:07
Unazad nekoliko dana saznali smo da je u Argentini otovoren Muzej kapital odnosu putem «obrade» učinkovite politike razvoja nerazvijenosti od strane MMF-a. Nisam reagirao jer su te i takve teme stalno prisutne na ovim stranicama. Jasno «nezavisni novinari» su šutili o tome. Nije bilo komentara, a trebalo je.

Danas u Vjesniku od 7. i 8. svibnja na devetoj stranici čitamo naslov «Uspjeh poreza na dohodak s jedinstvenom stopom». Hrvatska će jednog od arhitekta tzv. flat tax ugostiti za dvadesetak dana u Zagrebu. Nisam shvatio da li se radi «o još jednom važnom događaju za Hrvatsku» ili shvaćamo da se tim i takvim skupovima daje (nameće) podrška kapital odnosu.

Zemlja koja ima potrošni porezni sustav odlučila je da najveći porezni teret prevali na porezne obveznike koji imaju manje dohotke. Porezni stručnjaci to nazivaju regresivnim učincima poreznog sustava. Hrvatska je takav slučaj.

Potrošni porezni sustav je u funkciji kapital odnosa jer su iz oporezivanja izuzeti koliko je god to moguće kapitalni primici bez obzira da li se radi o kapitalnim dobicima ili dohotku od kapitala.

Ni to nije dosta, kapital odnos kreće u novu ofanzivu prema radu tako da zahtjeva uvođenje jedne (što znači proporcionalno oporezivanje) porezne stope na dohodak.

Ovim pristupom u vodu padaju i porezna načela Adama Smitha oca ekonomije. Nikad u pvijesti kapital odnos nije imao tako privilegiran položaj. Istina Bog razvijene zemlje ne razmatraju model oporezivanja dohotka s jednom poreznom stopom. Međutim, to je samo privid. Kada nerazvijene zemlje smanje poreznu presiju dohotka i razvijene će morati učiniti isto ukoliko se neće pomiriti s činjenicom da im se poveća nezaposlenost. Kako ću ovo pitanje obraditi u časopisu «Ekonomija/Economics» u ovom sam napisu želio iznijeti moju ocjenu glede oporezivanja dohotka jednom poreznom stopom. Da ne bi bilo zabune ocjena glasi: tragično.

Isovremeno smanjuju se prava građana kresanjem socijalnih prava i individualizacijom rizika. Učinkovit je taj kapital odnos – nema šta.

Očito su stvoreni uvjeti za pisanje novog «Komunističkog manifesta» jer se uvjeti radnika dnevno pogoršavaju, pri čemu nezaposleni postaju najtragičniji dio populacije.

Kapital odnos je uspio globalizirati tečajnu politiku zajedno s monetarnom pollitikom. Sada se globaliziira i fiskalna politika. Sve postaje lovište za multinacionalne kompanije. Razvijene se zemlje varaju ako misle da će biti dobitnici. Multinacionalne kompanije nemaju nacionalni identitet. Ili ga imaju, ali ne pripada niti jednoj zemlji i zove se oplodnja kapitala.