Naslovnica 
Rifin's news Nerealna očekivanja
| Nerealna očekivanja |
 |
 |
 |
| Autor Guste Santini |
| Srijeda, 06 Lipanj 2007 13:23 |
|
Nerealna očekivanja Promet na zagrebačkoj burzi se multiplicira. Očekivanja rastu. Broj investitora raste. Odvajanje realne od financijske sfere postaje sve izrazitije. Optimizm, optimizam... Da li je moguće nastaviti ovaj trend rasta? Na pitanje nije moguće dati precizan odgovor. Posebno je teško precizno odgovoriti što će se sa tržištem kapitala u Hrvatskoj dogoditi u kratkom roku. U dugom roku realna i financijska sfera konvergiraju tako da jedna korigira drugu, dakle, postoji interakcija realne i fianacijske sfere. Stanovništvo Hrvaske je svoje uštede držalo u markama, potom u eurima. Danas se sve veći dio prije akumulirane štednje usmjeruje na tržište kapitala. Razlog je jednostavan. Tržište kapitala donosi veći prinos. Istina bog donosi i veće rizike ali u uvjetima kada cijene dionica rastu deset, dvadeset, trideset i više posto na rizike se zaboravlja. Ponuda dionica, posebno onih likvidnih, nije osobito brojna. Mnoge od dionica tjednima ili čak mjesecima nisu predmet trgovine. Tek s vremena na vrijeme poneka dionica živne i u uvjetima pozitivnih očekivanja ostvari velik porast cijene. Investiijski fondovi na krilima rasta indeksa cijena dionica povećavaju svoju bilancu stanja. Prinosi koji iznose manje od četrdesetak posto čine se nedostatnim. Sve u svemu očekivanja ulagača čine mi se nerealno visokim. Ovo zasigurno vrijedi u srednjem roku što znači da očekujem smirivanje tržišta uz korekciju cijena “na dolje”. Koje su opasnosti ako se zaustavi rast cijena dionica? Smanjena očekivanja rezultirat će smanjenjem opsega transakcija na tržištu kapitala što će najprije usporiti rast cijena dionica, a potom će nastupiti značajna korekcija cijena i mnogi će investitori izgubiti ono što su do sada zaradili. Konjukturni ciklus mogao bi samo dodati ulje na vatru i odigrati ulogu katalizatora što bi u slučaju smanjenja privredne aktivnosti samo ubrzalo pad cijena dionica. “Ohlađenje” tržišta dionica dobro bi došlo. Naime, balon koji je danas prisutan u Hrvatskoj može imati značajne posljedice po razvoj tržišta kapitala. Interes je Hrvatske da se tržište kapitala razvija kako bi se aktivirala štednja hrvatskih građana. Naime, kao što je znano poslovne banke su u Hrvatskoj internacionalizirane i nacionalna je štednja u portfelju stranih banaka. Prelaskom štednje iz poslovnih banaka na tržište kapitala prenosi se “potrošnja” štednje sa finalne na investicijsku potrošnju. To je dobro. Bilo bi još bolje kada bi se na tržištu kapitala pojavile nove dokapitalizacije kako bi se povećale realne investicije koje će dinamizirati razvoj i povećati zaposlenost. Upravo iz navedenih razloga suprostavio sam se ideji oporezivanja kapitalnih dobitaka što je već obrazloženo na ovim stranicama. |
