Naslovnica Rifin's news Inflacija u ožujku 5,7% viša nego lani

Inflacija u ožujku 5,7% viša nego lani PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Četvrtak, 17 Travanj 2008 22:20


Inflacija se polako ali sigurno vraća na svoje vidno mjesto u sredstvima javnog priopćavanja. Drugim riječima, ma koliko mi šutili (čitaj: ignorirali) o inflaciji dnevna povećanja cijena čine svoje.

Najprije da podsjetim da Ministarstvo financija smatra da je stvar pod kontrolom, jer imamo manju stopu inflacije od naših susjeda – što je točno. Centralna je banka, koja bi iz psiholoških razloga morala pokazati smirenost, ne dijeli mišljenje ministarstva.

I stvarno kada je riječ o razini cijena, Hrvatska ima „podnošljivu” inflaciju. Ovo tim više ako se ima u vidu da je inflacija u Europskoj uniji 3,6%.

U susjednoj nam Sloveniji, za razliku od Hrvatske, ekonomski i monetarni stručnjaci, već duže vrijeme, prošlogodišnji rast BDP-a od 6,1% (Hrvatska je imala manju stopu rasta – sic!) ne smatraju dostatnim pokazateljem, jer je deficit tekućeg računa platne bilance 1,6 milijardi eura (u Hrvatskoj je dvostuko veći) što je razultiralo povećanjem inozemnog duga. Nadalje, slovenci smatraju, da trošak servisiranja inozemnog duga bitno utječe na finalnu raspodjelu društvenog proizvoda. U Hrvatskoj imamo neuporedivo veći iznos inozemnog duga i nikoga ne zabrinjava trošak njegovog servisiranja. Ukoliko se priča ne zaustavi, smatraju slovenci, dug bi mogao ekspandirati i tako postati nesnosan teret gospodarstvu i građanima Slovenije. Mi o tome ne vodimo računa. Samo da podsjetim da sam u svom radu: „Iluzija i stvarnost hrvatskog gospodadrstva” ustvrdio da je Hrvatskoj potrebno više od 8% društvenog proizvoda da bi se servisirao dug i isplaćivala dividenda inozemnim investitorima. Izračun se odnosi na podatke iz 2006. godine. Iako nemamo konačne podatke za 2007. godinu, dostupni podaci pikazuju da se je iznos za spomenute namjene povećao. Da slovenci imaju i približno takvo stanje kakvo je naše u Hrvatskoj sigurno bi „zvonila sva zvona”.

Mineralno gnojivo poskupljuje za 24% i jedino ministar Pnkretić protestira. Mineralno gnojivo je bitan input poljoprivrednoj proizvodnji pa je realno očekivati ili da poljoprivrednici smanje površine pod sjetvom ili da se cijene „prilagode” novim uvjetima. Kretanje cijene energenata se naprosto ignorira.

Usporedba Hrvatske s drugim susjednim nam zemljama nije primjereno. Deficit platne bilance u Crnoj Gori je u prošloj godini iznosio 44% društvenog proizvoda. Rasprodaja nacionalnog bogatstva Crne Gore ovaj je deficit „pokrio” Do kada Crna Gora može provoditi tu i takvu politiku? Dok ne završi rasprodaja nacionalnog bogatstva. A što onda? U Srbiji, iz poznatih razloga, stanje nije puno bolje iako je neuspordivo sa stanjem u Crnoj Gori. BIH je još u procesu konstuiranja. Ni u Mekedoniji ne svatu gospodarske ruže. Prema tome, usporedba za okružjem je neprimjerena. Mađarska ima probleme, ali Mađarska pretpostavlja razvoj infalciji a to nije slučaj, kao što znamo, u Hrvatskoj.

Konačno, kriteri za ocjenu uspješnosti nije smanjenje već povećanje „letvice koju valja preskočiti”. Zemlja koja želi postati punopravni subjekt Europske zajednice mora svoju ljestvicu na mjerilu uspješnosti stalno podizati.