Naslovnica 
Rifin's news Cijene i dalje rastu
| Cijene i dalje rastu |
 |
 |
 |
| Autor Guste Santini |
| Petak, 11 Srpanj 2008 21:50 |
|
„Tijekom lipnja zabilježen je porast cijena industrijskih proizvoda, kako na mjesečnoj tako i na godišnjoj razini. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima na mjesečnoj razini porasle su za 1,3% tijekom lipnja. Na godišnjoj razini u odnosu na isto razdoblje protekle godine u lipnju, zabilježen je porast koji je iznosio 9,6%, što predstavlja novu najvišu stopu rasta cijena industrijskih proizvoda još od 2000. godine.” Centralna je banka u ovoj godini predvidjela rast inflacije od 5,8% što je dvostruko više nego što je ona iznosila na kraju 2007. godine. Tada sam iznio moju prognozu, koja je objavljena u dnevnom tisku, da očekujem inflaciju od 10 – 12%. Nadao sam se – uzaludno! – da će Vlada i centralna banka ozbiljno prionuti stabilizaciji cijena. Naime, dinamičan rast cijena psihološkog je karaktera, dok je rast realne inflacije postepen. Upravo ta razlika u strukturi inflacije bila mi je osnova mojih očekivanja. Jasno je da rast cijena pri proizvođačima nije inflacija, ali je jasan nagovještaj da će se inflacija i dalje povećavati. Kakva će biti dinamika inflacije ovisi od iznosa deficita trgovačke i platne bilance, te tečaja kune. Za sada imamo rekordan deficit i jedne i druge bilance. Ono što je, međutim, zabrinjavajuće jest činjenica da je Vlada odlučila inflatornim porezima i poreznim prihodima temeljem deficita trgovačke i platne bilance povećati javne rashode što će imati učinak „benzina na vatru koja već plamti”. Aprecijacija kune u uvjetima sve veće razlike inflacije u eurozoni i Hrvatskoj dodatno će otežati izvoz ionako skromnih veličina pa nije nerealno očekivati da će deficit platne bilance iznositi 10% domaćeg proizvoda što je veliki rast u odnosu na prošlu godinu kada je on iznosio visokih 8,6% domaćeg proizvoda. Moglo bi se lako dogoditi da nam deficit i inflacija postanu dvoznamenkaste veličine što ozbiljno dovodi u pitanje postojeću ekonomsku politiku. Njena održivost je plaćena u ovoj godini sa tri milijarde eura većeg inozemnog duga nego što je on iznosio na kraju prošle godine. Vjerojatno se razmišlja o daljnjoj rasprodaji obiteljskog srebra što bi privremeno poboljšalo „krvnu sliku” hrvatskog gospodarstva. |
