Naslovnica 
Rifin's news Inflacija
| Inflacija |
 |
 |
 |
| Autor Guste Santini |
| Nedjelja, 03 Kolovoz 2008 21:46 |
|
Cijene nafte na svjetskom tržištu smanjile su se za gotovo 20% ostaje nam vidjeti koliko će se cijen naftnih derivata smanjiti u ponedjeljak. Cijene prehtrambenih proizvoda, međutim, se ne smanjuju. Iako je zvanično inflacija ispod 8% cijene na tržištu pokazuju povećanja od 15 - 50-tak %. Očito nešto nije u redu s indeksom potrošačkih cijena. Odista bi bilo interesantno identificirati što je to, u hrvatskim uvjetima, indeks potrošačkih cijena imajući u vidu strukturu osobne potrošnje, s jedne strane, i, s druge strane, nivo dohotka per capita. U prvom slučaju valjalo bi identificirati razlike između naše potrošnje i potrošnje u, recimo EU, u inozemstvu. U drugom slučaju analizom odnosa nivoa dohotka per capita dobili bi učinak raznoraznih zaduživanja na domaću potrošnju. I jedno i drugo, koliko mi je poznato, nije predmet analiza. Ovo drugim riječima znači da nije otpočeo istinski „napad na inflaciju” Očito je prisutni rast cijena teško „uklopiti” u službenu stopu inflacije. Deficit robne razmjene ne postustaje. Deficit robne razmjene uz aprecijaciju kune očito je u funkciji stabilizacije cijene danas, a račun ćemo platiti sutra. Sutra će račune plaćati mlada generacija čije je školovanje sve skuplje i koji sve teže nalaze posao po cijeni koja omogućuje golu egzistenciju. Očito je Hrvatska došla u zonu kada izdržavani definiraju socijalnu politiku. Pri tome valja imati u vidu da izdržavana generacije ne ostvaruje dovoljne prihode kako bi bez prodaje imovine ili zaduživanja preživila. Inflacija, kako što je znano, nagriza/oporezuje mirovine i za očekivati je da će se socijalni problemi multiplicirati. Rast cijena posebno pogađa našu „perjanicu” turizam i kako nas informiraju javna sredstva priopćavanja cijene su nedopustivo visoke a hoteli i restorani nisu popunjeni. Očekivanja velike žetve eura mogla bi biti izostati. Ipak, gledajući reklame sve je bajkovito. Proizvođaći nude nove proizvode po „najnižim cijenama” a poslovne banke kredite za ljetni odmor. Statistika kaže da kreditne obveze/anuiteti hrvatskih građana su nekoliko puta veći od štednje i nije čudno da je sveukupni suficit stanovništva kod poslovnih banaka iz dana u dan sve manji. Ipak, građani, s obzirom na iskustvo s inflacijom, svoju štednju „prebacuju” u devizne pozicije kako bi se osigurali od tečajnog rizika. Možda njihovo ponašanje „uvjeri” Vladu da stvari valja mjenjati. Značajna stabilizacija cijena i troška servisiranja inozemnog duga moguća je od početka 2009. godine kada će nedržavljani Hrvatske moći kupovati nekretnine iako smo prije nekoliko godina tvrdili da ćemo tražiti, u pristupnim pregovorima, višegodišnje odlaganje takve mogućnosti. |
