Inflacija i turizam |
Autor Guste Santini |
Srijeda, 08 Lipanj 2022 10:39 |
Očito po direktivi, dnevno smo granatirani kako su rezultati već bolji nego što su to bili 2019. godine i kako je, prema tome, sigurno da ćemo u najmanju ruku ostvariti rezultate iz najbolje turističke godine. Slična priča se je pričala prošle godine. Prošle godine nismo imali ni inflaciju ni rat što ovu 2022. godinu čini posebnom.
Pričaju nam priču kako se planira ovogodišnja inflacija do razine od 9%. To je, u vrijeme tržišne države, visoka inflacija. Međutim, inflacija je davno prešla spomenutih devet posto. Ona je daleko viša. U siromašnim zemljama kao što je to, na žalost, Hrvatska valja biti naročito oprezan sa stopama inflacije. U zemlji gdje građani oskudijevaju nužnim dobrima povećanje cijena je naročito izraženo i dugotrajno. Uzmimo primjer. Cijena litre najjeftinijeg mlijeka između 13. – 16. travnja prošle godine iznosila je 3,79 kuna. Dana 6. lipnja ove godine cijena istog mlijeka iznosila je 6,49 kuna. U nešto više od godine dana mlijeko „Domaća kravica“ je poskupjelo za 71,2%. To je zabrinjavajuće povećanje. Cijena pšenice je također otišla u nebo. Ulje poskupljuje. Sve poskupljuje a javna sredstva informiranja zapravo šute. Govore ponešto o cijeni benzina o kojem sirotinja ne razmišlja. Javnim sredstvima informiranja su bitni građani s višim dohocima pa viši dohoci „uređuju“ političke informativne emisije. Oni koji plaćaju reklamni prostor žele povećati prodaju svojih proizvoda i usluga. Ostao je nevažno. I dok možemo razumjeti komercijalne televizije nije moguće isto učiniti kad je riječ o javnoj televiziji. Međutim, kako vladajući HDZÂ imenuje vladare na Prisavlju jasno je da će se tako izabrani vladari primjereno zahvaliti svojim sponzorima. Tako imamo sveobuhvatnu i optimalnu politiku a građani skapavaju. Broj siromašnih raste iz dana u dan. U svom pijanstvu vlada Andreja Plenkovića gubi iz vida da je potrebno privući što veći broj inozemnih turista tijekom cijele godine kako bi se povećala turistička devizna žetva. Ovo je zadnja godina devizne žetve. U narednim godinama postat ćemo dio eurozone pa će povećani priliv eura stvarati neke druge probleme, o kojima se jasno – šuti. U svijetu ima bogatih. Međutim, bogati ne brinu o cijenama već o ponudi određene destinacije. Ako netko u Hrvatsku dođe vlastitim avionom nije posebno važno da li je ili nije mlijeko poskupilo spomenutih 71,2%. Međutim, ako radnici koji zarađuju dovoljno za život danas, svjesni su da bi sutra mogli biti dio ugroženog dijela stanovništva. Oni „plitkog“ džepa su najbrojniji turisti u Lijepoj Našoj što pokazuje privatni smještaj. Upravno privatni smještaj ima onu stabilizirajuću nenadoknadivu socijalnu ulogu u Dalmaciji. To je vrlo važno shvatiti i razumjeti kako bi to kazao premijer Andrej Plenković. Turizam s pet zvjezdica je poželjan ali Hrvatska ni u kojem, osim djelom smještajnih kapaciteta i Dubrovnik kao destinacija, pogledu ne zadovoljava potražnju gostiju s pet ili više zvjezdica. Zato je važno ove godine voditi posebnu brigu o cijeni benzina kako bi turisti ostali – nomadi. Nomadi uvijek više troše. Ako inozemni gost dođe u Lijepu Našu potrebno mu je ponuditi vanpansionsku potrošnju. Nje je moguće ponuditi ako tijekom boravka putuje od mjesta do mjesta. Ako mu je putovanje skupo tada neće trošiti što smanjuje žetvu. Naprosto nije moguće, iako bi bilo divno, da turisti troše i ne putuju ili, što je još bolje, pošalju devize i ne uznemiruju nas svojim dolaskom. Ova je jasno samo ironija kojom nastojim prikazati kako toliko očekujemo od turizma a osim mora i sunca nemamo ništa posebnog omogućiti inozemnim turistima. Iz navedenog slijedi da desetljeća prolaze ali ponuda u Lijepoj Našoj jedva da se je išta izmijenila. Jedno što stalno raste su očekivanja sve veće devizne turističke žetve. Naš turizam ne daje fer vrijednost za novac koji plaća turista. Posebno se to odnosi u malim mjestima. Oni čija sezona traje manje od šezdeset dana nastoje maksimalizirati svoj prihod i dobit u samo šezdeset dana. Njih nije briga što će biti narednih godina. Sve se odvija po dobrom starom iskušanom Balkanskom receptu. Cijene objektivno rastu. Međutim, subjektivni razlozi dodatno dinamiziraju rast cijena. Zato je ova turistička sezona vrlo neizvjesna posebno za građane kojima turistička aktivnost predstavlja dodatnu aktivnost koja im povećava životni standard. Pohlepa bi se mogla pokazati opasnom avanturom koja bi mogla postati tragična. Ove ćemo godine, kao što smo to i do sada činili, propustiti brigu o hrvatskim građanima koji će se „kupati u lavoru“ i slaviti suverenitet – na papiru. |