Knjiga: “Zaprešić kao slučaj” – Digresija (III.) |
Autor Guste Santini |
Subota, 04 Lipanj 2022 12:49 |
Hrvatsku su obilježile tri antologijske izjave. Prva je general bojnika Ljube Ćesića Rojsa: „Tko je jamio, jamio“. Druga je kardinala Josipa Bozanića: „grijeh struktura“. Treća je državnog odvjetnika Dinka Cvitana: „lokalni šerifi“.
Sve su izjave, same po sebi, snažan dijagnostički izraz stvarnog stanja u hrvatskom društvu. U značajnom dijelu one se preklapaju, ali se one, istovremeno, razlikuju što je sasvim razumljivo imamo li u vidu da se radi o složenom društvenom sustavu. Nas, u ovom slučaju, posebno interesira izjava državnog odvjetnika gospodina Dinka Cvitana. Prilikom svoje inauguracije svečano je izjavio kako si je postavio cilj - obračun s lokalnim šerifima (lokalnim moćnicima). To je javnost s oduševljenjem prihvatila. Po prvi puta se je fokus javnosti od centralne vlasti preselio na lokalnu vlast (ne gubeći iz vida tragično ponašanje centralne vlasti). Zločesti bi kazali - kakvo bi stanje tek bilo da je kojim slučajem veća uloga lokalne u odnosu na centralnu vlast. Na žalost državni odvjetnik Dinko Cvitan je otišao bez „ispaljenog metka“. Lokalni šerifi su ostali i svakim danom svjedočimo novi slučaj njihove svemoći. Za neke općine nismo ni znali da imaju status općina dok nismo putem sredstava javnog informiranja doznali za neku od „kreacija“ lokalnih šerifa. Knjiga koju pišem (upravo čitate jedan njezin dio) čiji će naslov vjerojatno glasiti: „ODNOS POLITIČKE I PRAVNE LEGITIMACIJE – na primjeru grada Zaprešića“ bit će dokumentiran najvećim dijelom dokumentima koji se odnose, izravno i neizravno, na grad Zaprešić, ali će se pokazati, što joj daje potrebnu analitičku vrijednost, interakcija kako s DORH-om tako s izvršnom, pravosudnom i zakonodavnom vlasti. Jasno, kako će analiza pokazati, sve počinje pripadnošću lokalnog šerifa određenoj političkoj opciji, u ovom slučaju HDZ-u, koja zloupotrebljava političku legitimaciju tako da „piše pravila ponašanja“ na lokalnoj razini što, zapravo razara nedjeljivost zemlje, stornira zakonodavnu vlast. O navedenom sam pisao i još ću ta pitanja raspravljati kako bi se pokazala sva štetnost i ugroza toleriranja (zloupotrebe) političke legitimacije. Općenito, tragičan je odnos između političke i pravne legitimacije. „Zaprešić kao slučaj“ raspolaže s više od pet stotina dokumenata koji preciziraju, u pravnom pogledu, političku legitimaciju gradonačelnika Željka Turka i Gradskog vijeća grada Zaprešića. U knjizi će se vidjeti kako interakcija gradonačelnika grada Zaprešića i Gradskog vijeća grada Zaprešića rezultira nezakonitim odlukama koje nisu u interesu građana grada Zaprešića. Što više one im štete, čak kad bi bilo dopustivo - a nije - donositi odluke koje nisu u suglasju s pozitivnim zakonskim propisima. Postavlja se pitanje: zašto vijećnici Gradskog vijeća grada Zaprešića donose nezakonite odluke? Bez obzira o kome se radi nitko nema pravnu legitimaciju raditi suprotno pozitivnim zakonskim propisima. To vrijedi od predsjednika RH do zadnjeg građanina u zemlji. Što više, primjerno bi bilo da političari, koji imaju političku legitimaciju stečenu temeljem povjerenja građana, imperativno poštuju pozitivne zakonske propise kao što je to slučaj u razvijenim demokratskim zemljama. Dio odgovora se krije u krivoj interpretaciji političke legitimacije. Kaže se kako političari ne mogu odgovarati za svoje političke odluke. Podsjećam kako naš premijer Andrej Plenković često svoje odluke naziva političkim odlukama. Međutim, ma koliko njegove, ili bilo čije, odluke bile političke one moraju poštivati postojeći zakonski okvir. Nije moguće donositi političke odluke koje su u suprotnosti sa zakonskom stečevinom. Uzmimo primjer. U gradu Zagrebu se ukidaju potpore obiteljima s troje ili više djece koje je donio Milan Bandić. Današnji gradonačelnik smatra kako je bolje umjesto potpore obiteljima s troje ili više djece izgraditi dodatne kapacitete vrtića kako bi se svakom djetetu u  Zagrebu osiguralo mjesto u vrtiću po prihvatljivoj cijeni. Dakle, radi se o dvjema političkim odlukama. Milan Bandić je pored demografske politike svojim modelom nastojao vratiti u fokus institut obitelji. Politika preferiranja obitelji je prepoznata i građani su godinama glasali za Milana Bandića, usprkos prisutnim sumnjama u javnom prostoru glede zakonitosti njegovog rada. Gradonačelnik Tomislav Tomašević umjesto obitelji preferira socijalnu uključivost mladih od samog rođenja. To nije samo različita već je to posve suprotna Bandićevoj politici. Milan Bandić je svoju političku odluku morao donijeti na zakonit način. Tomislav Tomašević je morao poništiti Bandićevu političku odluku na zakonit način i donijeti svoju političku odluku na zakonit način. Građani smatraju da poništenje Bandićeve političke odluke nije učinjena zakonito i podigli su tužbu protiv grada Zagreba. Vidjet ćemo da li su građani bili, ili nisu bili, u pravu. U ovom slučaju, u vrijeme Milana Bandića, vijećnici grada Zagreba su podržali jednu političku odluku, da bi u vrijeme Tomislava Tomaševića podržali dijametralno suprotnu političku odluku. To je bilo, i jest, moguće zahvaljujući političkoj legitimaciji, uz poštivanje zakonodavnog okvira. U gradu Zaprešiću gradonačelnik grada Zaprešića Željko Turk i vijećnici Gradskog vijeća grada Zaprešića ne smatraju da moraju poštivati postojeći zakonski okvir. Veleučilište Baltazar osnovali su grad Zaprešić i RIFIN. U radu Upravnog vijeća Veleučilišta Baltazar ne sudjeluju predstavnici RIFIN-a (od 2. siječnja 2008. do dana današnjeg) pa su odluke (od navedenog datuma) Upravnog vijeća Veleučilišta Baltazar ništetne što znači da ne proizvode nikakve pravne učinke. Tako kaže zakon. Međutim, gradonačelnik Željko Turk i Gradsko vijeće grada Zaprešića ignoriraju zakone i donose odluke kao da je jedini osnivač Veleučilišta Baltazar grad Zaprešić. (Ugovor o osnivanju nije se od potpisa mijenjao niti u jednom njegovom dijelu, odnosno ne postoji bilo koji dokument koji bi svjedočio kako RIFIN nije suvlasnik Visoke škole.)  Tako se predlaže Gradskom vijeću grada Zaprešića, koji će se održati 9. lipnja, u četvrtak, da podrže Veleučilištu Baltazar prodaju nekretnine (deseta točka dnevnog reda). Razmotrimo pojam ništetnosti na ovom slučaju. Ništetna je bila odluka o kupnji navedene nekretnine jer tadašnji dekan Vinko Morović nije bio izabran na zakonit način. Nije bio izabran na zakonit način jer Upravno vijeće Veleučilišta Baltazar nije formirano na zakonit način pa su odluke Upravnog vjeća ništetne. Predsjednik Upravnog vijeća Veleučilišta Baltazar je bio (kao što je to i danas) Drago Bago koji nije imao (niti danas ima) pravnu legitimaciju ali je ujedno bio i predsjednik Gradskog vijeća za što je imao političku legitimaciju. Tako se gospodin Drago Bago nalazi u posebnom položaju – bez pravne ali s političkom legitimacijom. Gospodin gradonačelnik Željko Turk imao je i ima političku legitimaciju ali je istovremeno znao i zna da je izbor dekana bio nezakonit kao što je nezakonit i rad Upravnog vijeća Veleučilišta Baltazar (na što je RIFIN ukazivao gospodinu gradonačelniku u više navrata kao što je to vidljivo na ovim stranicama pod rubrikom „Zaprešić kao slučaj“) . Usprkos svemu Gradsko vijeće na prijedlog gradonačelnika donosi odluku kojom se prihvaća kupnja i zaduženje Veleučilišta Baltazar kod Zagrebačke banke. Sve to očito nisu znali prodavatelj nekretnine i kreditor Zagrebačka banka. Međutim, ništetnost znači da se sve navedeno pravno nije dogodilo. Dogodile su se zloupotrebe političke legitimacije o čemu će pravorijek dati nadležni sud. Ako se pitate koliko je tom prilikom učinjeno nezakonitih radnji moram priznati da ne znam jer nisam pravnik. Ali možete pitati pravnike pa ćete vidjeti da broj nezakonitih radnji ovisi o kreativnosti pravnika kojeg pitate. Radi se najmanje o desecima tisuća nezakonitih radnji od 2. siječnja 2008. godine.  Prema tome, nekretnina nije kupljena! Sada se dio te iste nekretnine namjerava prodati. Postavlja se pitanje kako je moguće prodati nekretninu koju Veleučilište Baltazar nije steklo na zakonit način? Zahtjev za prodaju podnosi nezakonito izabran dekan temeljem odluke nezakonitog Upravnog vijeća na prijedlog zakonitog gradonačelnika koji predlaže zakonito izabranom i formiranom Gradskom vijeću da podrži inicijativu Veleučilišta Baltazar. Prijedlog gradonačelnika (dokumenti su dostupni na stranicama grada Zaprešića) je nezakonit. Eventualno prihvaćanje prijedloga gradonačelnika Željka Turka bit će nezakonita odluka Gradskog vijeća grada Zaprešića na čelu s njegovim predsjednikom Matijom Teurom. Narodski rečeno: gradski vijećnici su odgovorni za donošenje nezakonitih odluka jer svojom podrškom (političkom legitimacijom) željeli prikriti nezakonitost odluke. Pitajte pravnike što to znači? Tu nije moguće govoriti o političkoj odluci već samo i jedino o zloupotrebi političke legitimacije na način da se ignorira zakonska legitimacija što znači ignoriranje pozitivnih zakonskih propisa. Vjerujem da će gradsko vijeće grada Zaprešića odlučno odbaciti prijedlog gradonačelnika grada Zaprešića Željka Turka čime će se stvoriti nužne pretpostavke rješavanju nezakonitosti poslovanja Veleučilišta Baltazar tijekom više od četrnaest godina. Ovo tim više što je RIFIN upozorio članove Gradskog vijeća grada Zaprešića o pravnom statusu Veleučilišta Baltazar što znači da ne postoje nikakve olakotne okolnosti glede odgovornosti svakog člana gradskog vieća grada Zaprešića. Sve ćemo znati idućeg četvrtka. |