Naslovnica Rifin's news "Rifin´s news" sve češće ugošćuje inflaciju

"Rifin´s news" sve češće ugošćuje inflaciju PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Petak, 13 Listopad 2000 14:23

Još uvijek se u Hrvatskoj kretanju cijena ne posvećuje potrebna pažnja. Ovom svakako, kao obrazloženje, valja iznijeti "kontrolirano" kretanje cijena u zadnjih nekoliko godina. Točnije od Antiinflacijskog programa cijene su nominalno stabilne. Koja se cijena za ostvarenu "stabilnost" pri tome platila pažljivi čitalac "Rifin newsa" je upoznat. Spomenimo, ipak, pad proizvodnje i rast nezaposlenosti kao temeljne karakteristike hrvatske privrede već gotovo cijelo desetljeće. Analitički dio u dijelu: "Privredna kretanja" i "Analiza stanja" ukazuju na elemente koji uzrokuju inflaciju, pa i inflaciju potražnje.

Zadnjih nekoliko dana broj napisa o rastu inflacije se umnožavaju. Tako "Financijski servis" od 11. i 12. listopada ističu zabrinutost centralne banke kada je u pitanju rast cijena. Izrijekom se 12. listopada na osmoj stranici kaže: "Ukoliko se nastave inflacijski pritisci i rast cijena zabilježen u rujnu, Hrvatska će narodna banka bez ustezanja poduzeti odgovarajuće mjere monetarne politike. Među mogućim potezima utjecaja na kretanje cijena na strani potražnje spominje se i mogućnost odgađanja provođenja odluke o smanjenju obvezne rezerve banaka, kao i ujtjecaja na cijene kroz aprecijaciju nominalnog tečaja."

"Vjesnik" se pridružuje sa naslovom: "Inflacija u listopadu ključna za mjere Hrvatske narodne banke". "Jutarnji list" naglašava: "HNB će u slučaju inflacije povlačiti kune iz opticaja". Ostale tiskovine su također identificirale zabrinutost centralne banke. Čitaoci ovih stranica, podsjećamo, stalno su informirani o ovom složenom problemu. Ovo ističemo jer se opet inflacija u Hrvatskoj identificira kao problem potražnje i lijek se, prema tome, sam od sebe nameće: treba smiriti potražnju što je opet najučinkovitije smanjenjem količine novca - povlačenjem iz opticaja - i priča je završena. Istina bog centralna banka ne upada olako u "zamku" i eksplicite ističe da će u cjelokupnu priču uvesti i moguću aprecijaciju kune (poništavanje novca) koja bi zbog povečanog uvoza zapravo amortizirala (smirila) domaće cijene. Drugim rječima cnetralna banka eventualni daljnji porast cijena smatra vrlo opasnim i neće se "libiti" platiti primjerenu cijenu kako bi se stabilizirao raszt cijena.

Pri tome se nadam da će centralna banka posebnu pažnju posevetiti sektorskom rasporedu novčane mase i kreditne zaduženosti. Pri ocjeni sugeriram centralnoj banci da izvrši analizu sektorsku strukturu cjelokupne pasive konsolidirane bilance poslovnih banaka; posebice da razmotri vremensku komponentu. Mišljenja sam da višegodišnje ignoriranje vremenske dimenzije depozita poslovnih banaka i linearna obavezna rezerva mogu dodatno dinamiziirati inflatone procese što je samo korak do rastućih inflatornih očekivanja. Ovo priča o vremenskom problemu pasive bilance poslovnih banaka (karakteristično za stanje inflacije) stara je bar pet godina.

Drugo je pitanja u kojoj će se mjeri eventualna operacija pokazati uspješnom, recimo, na srednji rok. Izražavam ozbiljnu zabrinutost da bi mjere centralne banke mogle imati učinak vatrogasnih mjera. Naime, radi se o troškovnoj inflaciji. U hrvatskoj je problem, u prvom redu, na strani ponude. Na strani potržnje također postoji pregrijanost kojoj su glavni nositelji država i aprecirani tečaj kune. Država zato što je javna potrošnja neprihvatljivo visoka, a aprecirani tečaj stimulira uvoz roba što stvara utisak veće proizvodnje (veći je raspoloživi od proizvodenog društvenog proizvoda) pa i veći dohodak per capita. Jasno da rast zaduženosti, prodaja obiteljskog srebra su cijena koja se za tu i takvu politiku plaća već godinama. Konačno, to je politika prethodne vlasti.

Kako se radi o troškovnoj inflaciji jasno je da je nije moguće obuzdati monetarnim instrumentima na srednji rok. Pri tome, moram naglasiti, da restriktivna politika i dodatna aprecijacija tečaja kune znači produbljenje krize i dodatno smanjenje proizvodnje i povećanje nezaposlenosti. Stoga, na strani potražnje treba djelovati, u prvom redu, država smanjenjem svoje potrošnje. U tom smislu sam nekoliko puta na ovim stranicam pozva i prozvao Hrvatski državni sabor da odgovorno raspravi potrošnju države u okviru analize stanja u privredi u okviru analize stanja države u cjelini. Ne bi bilo dobro da čekamo obraćanje Predsjednika države jer se tada stvari mogu kretati svojom logikom što bi moglo imati ozbiljnih implikacija. Ukoliko pak Hrvatski državni sabor nije u stanju to pitanje primjereno analizirati i iznaći rješenje njegova je obveza da raspiše prijevremene izbore.

Slijedeći je korak politika dohodaka i to takva politika koja će stimulirati greenfield investicije što će povećati zaposlenost. Jasno, ovo je moguće tek po donošenju Koncepcije i strategije razvoja. O elementima koje Koncepcija i strategija razvoja treba sadržavati već je bilo govora na ovim stranicama.

Zaključno vjerojatno će centralna banka u listopadu pripremiti svoj "paket" restriktivnih mjera kako bi smirila inflaciju. Država će malo ili nimalo participirati u rješavanju tog složenog problema. Broj stupnjeva slobode se svakim danom smanjuje kao što pokazuju naša "Privredna kretanja" i njihova analiza. Realnu inflaciju treba rješavati povećanjem proizvodnje. Jedan, danas nepopularan, pisac je rekao: "problemi su u proizvodnji". I dalje, proizvodnja je početna i završna točka procesa reprodukcija. Mogao bih nastaviti u tom duhu ali to je ipak priča starije generacije koju će mlade, nadam se, ipak pročitati.
 
خرید vpn خرید کریو خرید کریو دانلود فیلم خارجی دانلود فیلم خرید vpn دانلود فیلم خرید vpn خرید vpn خرید کریو دانلود فیلم خرید فیلتر شکن vpn