Naslovnica Rifin's news 27 posto

27 posto PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Petak, 14 Rujan 2018 11:41

27 posto

Ministar gospodarstva Darko Horvat je izjavio kako je prosječno brodogradnja subvencionirana 27% u odnosu na ostvarene prihode od prodaje brodova. Subvencija od 27% je izuzetno visoka i očito se je željelo kod građana Lijepe naše stvoriti dojam kako ta i takva politika nema puno smisla. Izjava Ministra gospodarstva je diljem Lijepe naše utjecala na korekciju mišljenja javnosti. Što zapravo znači 27% subvencija na ukupni prihod predmet je ovog komentara. Pri tome, molim čitatelja da ovaj komentar poveže s prethodna dva komentara glede problema u brodogradnji.

Skupa i neučinkovita država guši gospodarstvo. To nije neka mudrost ali se često zaboravlja. Svako gospodarstvo ima određenu tehnološko-tehničku strukturu. Hrvatsko je gospodarstvo u osnovi gospodarstvo zbog tehničko-tehnološke zaostalosti gospodarstvo male dodane vrijednosti. Mala dodana vrijednost znači mali porezni kapacitet. Brodogradnja je poseban slučaj u kojem se je, zbog nužno visokih ulaganja, godinama „ignoriralo“ istraživanje i razvoj pa su „socijalistički mastodonti“, kako ih neopravdano neki nazivaju, osuđeni na propast. Što prije to bolje. Međutim, subvencija od 27% pokazuje da tome nije tako.

Zašto?

Hrvatska putem poreza prikuplja gotovo 38% društvenog proizvoda. Gotovo na razini Njemačke koja ima, mjereći dohotkom per capita, nekoliko puta veću učinkovitost – produktivnost rada. Susjedna nam Slovenija koja ostvaruje preko 18.000 eura dohotka per capita ima manju poreznu presiju od naše. Pri tome valja imati u vidu da su u Lijepoj našoj porezni prihodi daleko iznad poreznog kapaciteta. Godinama predlažem da se porezna presija mora svesti na 30% društvenog proizvoda iako bi poželjna razina porezne presije trebala biti oko 25%. Iz ove jednostavne računice slijedi da nam je temeljem porezne presije konkurentnost manja za najmanje – 8%.

Svi se slažu kako je deficit robne razmjene s inozemstvom neodrživ i kako deficit otvara radna mjesta kod zemalja od kojih uvozimo. Uvozimo od krumpira do luksuznih proizvoda, dok nam investicije i znanstveno-istraživački rad postaju nedostupni. Bogom dana komparativna prednost u turizmu mogla bi se, u konačnici, pokazati kao prokletstvo. Smatra se kako je kuna iznad realne vrijednosti za najmanje – 10%. Izvozno orijentirano gospodarstvo, a to je brodogradnja po definiciji, zbog aprecirane kune gubi – 10%. Otuda s vremena na vrijeme govorimo o uvoznom prokletstvu ekonomske politike.

Kamatne stope dodatno smanjuju konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Od uspostave Lijepe naše govori se kako su kamatne stope nekoliko puta veće nego u zemljama s kojima činimo jedinstveno europsko tržište. Prije dvadesetak godina kamatne su stope u Lijepoj našoj bile za 7 – 10 pa i više postotnih poena iznad razine europskih kamatnih stopa. Danas je ta razlika manja ali nećemo pogriješiti ako razliku kamatnih stopa odredimo, za cjelokupno razdoblje, u iznosu od  - 8%.

Zbrojimo li posljedice nerazumne ekonomske politike dobijemo iznos od 26%. Pri tome, želim naglasiti da je procjena izvršena konzervativno, ali to nije presudno za konačni komentar. Naime, da je, kako sam predlagao, integrirana hrvatska brodogradnja i da je brodarenje, koje ne gubi na atraktivnosti u uvjetima rastuće globalizacije, razvijano na kapacitetima domaće brodogradnje, s jedne strane, i, s druge strane, izvršeno restrukturiranje brodogradnje imali bi snažnu nacionalnu brodograđevnu industriju koja bi temeljem znanja i znanosti bila, u povratnoj sprezi snažan čimbenik unapređenja obrazovnog i znanstvenog sustava u Lijepoj našoj. Ovako strojarstvo, brodogradnja, farmacija, itd., postaje ukras u obrazovnom i znanstvenom sustavu. Treba sasvim jasno reći kako restrukturiranje rezultira povećanjem u najmanju ruku od 10%.

Zaključno rečeno ministar Horvat nam je, ako su podaci točni, dao snažan argument kako je ekonomska politika bila suprotna interesima hrvatskih građana. I dalje, nerazumna ekonomska politika razorila je hrvatsko gospodarstvo pa nije čudo da nam je industrijska proizvodnja manja od razine koja je ostvarena prije osamostaljenja Lijepe naše. Ni manje ni više.

 
خرید vpn خرید کریو خرید کریو دانلود فیلم خارجی دانلود فیلم خرید vpn دانلود فیلم خرید vpn خرید vpn خرید کریو دانلود فیلم خرید فیلتر شکن vpn