Naslovnica Rifin's news Argentina – slavi!

Argentina – slavi! PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Četvrtak, 19 Travanj 2012 10:43

 

Nakon bankrota početkom stoljeća argentinski narod je prošao vrlo teška vremena. Najvjerniji učenik MMF-a, do bankrota, „promjenio je ploču“ tako da je napustio neoliberalizam i intervencionistički pristupio saniranju posrnulog gospodarstva. Prošle je godine argentinsko gospodarstvo ostvarilo rast od zadivljujućih 7,3% i vanjskotrgovinskim suficitom od 11 milijardi dolara. Ove godine, kada mnoge zemlje muku muče da održe prošlogodišnnju razinu privredne aktivnosti, predviđa se rast od 4%. Proračun je gotovo uravnotežen. To je danas Argentina. Nije to razlog slavi. Razlog općeg nacionalnog slavlja je nacionalizacija nacionalne naftne kompanije čiji su vlasnici Španjolci (51%. Predsjednica Argentine, Cristina Kirchner, je tako onemogućila  kineze da prezuzmu argentinsku naftnu kompaniju.

Argentina je liječila svoje rane u vrijeme kada je u svjetskom gospodarstvu vladao boom i kada su se mnoge zemlje, zbog niskih kamatnih stopa, sustavno zaduživale i tako pokrivale svoje vanjskotrgovinske, platnobilančne i proračunske deficite. Polazeći od nacionalnih ciljeva Argentina je sustavno djelovala kako bi premostila destrukciju nacionalnog gospodarstva koji se je zbio u vrijeme neoliberalističke filozofije koja je vladala cijelim svijetom. Svijet je nastavio provoditi ekonomsku politiku na neoliberalističkim osnovama, a Argentina je izvršila snažan zaokret. Čitaoci ovih stranica mogli su pred desetak godina na ovim stranicama pročitati komentare koje sam tada iznio glede stanja i perspektive argentinskog gospodarstva. Tada sam ustvrdiio da nije primjerena usporedba Hrvatske s Argentinom. Danas je tada osporavana moja tvrdnja svima jasna.

Odvajanje realnog dijela gospodarstva od financijskog rezultiralo je većom ranjinovšću svakog nacionalnog gospodarstva. Krize s kraja prošlog stoljeća i ova današnja svoje ishodište ima u financijskoj krizi. Samo da podsjetim na krizu iz 98. godine prošlog stoljeća kada je osnovni zadatak MMF-a bio da sačuva interese vjerovnika što je rezultiralo slomom gospodarstava u jugoistočnoj aziji. Liberalizacija kapitalnih tokova, u kojem je špekulativni kapital dominirajući, može imati i ima učinak tsunamija. Današnja kriza eurozone je bankarska kriza ma koliko mi šutjeli o tome.

Jedan takav tsunami imamo danas u španjolskom gospodarstvu. Danas je Španjolska najranjiviji dio eurozone. U dobra vremena gospodarska aktivnost španjolskog gospodarstva bila je zadivljujuća. Geografski položaj i višak kapitala rezultirao je betonizacijom španjolske obale. Ustrajni deficiti lako su bili pokrivani uz niske kamatne stope i, u tom i takvim uvjetima, sve je izgledalo da će Španjoslka postati svjetski igrač. Kriza je srušila bajkovitu priču i Španjolska danas ima najveću nezaposlenost pri čemu gotovo polovina mladih nije u stanju naći zaposlenje. Rasprodaja, nužni korak u neoliberalističkoj filozofiji, postaje dio „Stabilizacijskog programa“, kako bi se vjerovnici uvjerili da zemlja ima dovoljno resursa i odlučnosti da premosti ovu krizu. Za sada očekivanja „gledano iz vana“ nisu ružičasta. Ovo tim više ako se ima u vidu da je eurozona postala predvodnica, perjanica, neoliberalističke filozofije.

Kina iam velikih problema sa suficitom na tekućem računu platne bilance. Kini nedostaje prostora da primjereno investira svoje suficite. Mnoge zemlje, s pravom, su zabrinute glede kineske ekspanzije. Kina je tako postala podrška dolaru i euru bez koje bi ove valute imale daleko veće probleme od postojećih. Ipak, podrška putem kupovanja dolarskih i euroobveznica nije dostatna da zadovolji kineske apetite. Kina želi izvršiti preraspodjelu svjetskog gospodarstva. Ona to čini na svim kontinentima gdje je to moguće. Kineska naftna industija ima velikih interesa u Južnoj Americi. Kina je željela iskoristiti moguću priliku da preuzem od španjolaca kontrolu nad argentinskom kompanijom. Sada nacionalizacija argentinske naftne industrije izazvala je negodovanje kako u Kini tako i Španjolskoj. Izmjenjene su prikrivene i neprikrivene prijetnje. Argentinska predsjednica nije se dala uplašiti. Naftna industrija je nacionalizirana španjoci će biti isplaćeni, a kinezi će se prilagoditi i čekati novu priliku.

Istovremeno hrvatska naftna kompanija je „kamen spoticanja“ dviju susjednih zemalja. U Hrvatskoj nije smanjena bol od vremena kada je INA prodana mađarima. Na ovim sam stranicama u to vrijeme pisao i apelirao na tadašnju vlast da ne prodaje INA-u. Zbog prodaje INA-e organizirao sam, u to vrijeme, okrugli stol u Novinarskom domu. Jasno - nisam uspio. Umjesto da preispitamo svoju ekonomsku politiku i da krenemo novim putem mi nastavljamo u duhu neoliberalizma usprkos dnevnom povećanju nezaposlenosti.

 

 
خرید vpn خرید کریو خرید کریو دانلود فیلم خارجی دانلود فیلم خرید vpn دانلود فیلم خرید vpn خرید vpn خرید کریو دانلود فیلم خرید فیلتر شکن vpn