Glasnogovornik hrvatske vlasti, nakon održane tradicionalne godišnje sjednice, u svom obraćanju mnogobrojnim novinarima iz zemlje i, naročito, inozemstva naglasio je „ „„. Hrvatska vlast želi podjeliti sa svim građanim drugih zainteresiranih zemalja ovaj lijepi sunčani dan tako da promjeni svoju gospodarsku politiku otvarajući nove oblike, mogućnosti, suradnje imajući u vidu svoj položaj i odgovornost vjerovnika, i to - odmah i sada – kako bi učinkovito doprinijela  oporavku gospkodarstva zemljama eurozone  koje se nalaze u višegodišnjoj krizi. Izabrali smo novi pravedniji put za sve..“ naglašeno je na kraju priopćenja.

Hrvatska godinama ostvaruje suficit na tekućem računu platne bilance sa mnogim zemljama koji rezultira sve većim i sve snažnijim kreditiranjem deficita odnosnih zemlja. Posebno su zadužene neke zemlje eurozone kojima je smanjen kreditni rejting. Hrvatska kao zemlja čija je nacionalna valuta – valuta utočišta – u zadnje vrijeme zbog njezine nesporne stabilnosti postala atraktivna do te mjere da, u ovim kriznim uvjetima, mnogi investitori, zbog rastućih rizika, čekajući bolja vremena žele sačuvati, u najvećoj mogućoj mjeri, svoj kapital. S druge strane, velika potražnja za kunama čini ogromne probleme centralnoj banci kako emisija kune ne bi izmakla kontroli. Tome valja pridodati socijalnu senzibilnost hrvatskih građana koji, kako to pokazuju ankete, zahtjevaju veću odgovornost hrvatske vlasti s ciljem da se pomogne zemljama dužnicima.

Takvo je stanje u zemlji, prema izjavi visoko rangiranog dužnosnika hrvatske vlasti, naprosto prisililo vlast da potraži nove oblike suradnje. Prvi korak je nalog našim poslovnim bankama, koje djeluju u tim zemljama, da napuste zaštitnu klauzulu vezivanjem novo odobrenie kredite uz valutu zemalja u kojima djeluju; da preuzmu tečajni rizik. Time će se, ističe naš sugovornik, smanjiti pritisak na kunu, s jedne strane, i, s druge strane, omogućiti nacionalnim gospodarstavima odnosnih zemalja da dinamiziraju gospodarsku aktivnost. Svjesni smo, uvjerava nas naš sugovornik, da zemlje dužnici nisu u stanju uredno servisirati obveze prema hrvatskim vjerovnicima pa ćemo sugerirati istim da dio svojih kreditnih potraživanja investiraju u odnosne zemlje i tako dodatno preuzmu odgovornost prema tim zemljama. Te će mjere imati učinak tektonskog poremećaja kod drugih zemalja vjerovnika, zaključuje naš sugovornik. To jest politika fait accompli, navodi naš izvor, ali smo na nju bili prisiljeni jer se naše prethodne najave nisu primjereno razmotrile.

Na pitanje novinara iz inozemstva: Zašto tako drastično mjenjamo politiku prema zemljama dužnicima?, glasnogovornik u svojim pojašnjenjima je ukazao kako su hrvatske vlasti uvjerene da će se zamjenom kreditnih odnosa – vlasničkim udjelima otvoriti daleko veće mogućnosti glede izvoza naših superionih tehnologija u odnosne zemlje, što će, naglašava glasnogovornik, imati multipllikativne učinke na daljni razvoj znanstvenog i obrazovnog sustava u Hrvatskoj.

U kuloarima su počeli komentari pojedinih novinara kako Hrvatska svoja potraživanja „vrlo lukavo“ zamjenjuje za vlasničke udjele čime pokazuje da, s jedne strane, želi pomoći posrnulim državama, a, s druge strane, istovremeno svojim poduzetnicima ta i takva politika stvara nove izvozne šanse. Ipak svi se ekonomski analitičari slažu da je fair podjela odgovornosti na relaciji vjerovnika i dužnika sustav budućnosti. To je neuporedivo bolje, smatraju ekonomsi analitičari, od dosadašnje prakse kada je problem rješavanja dužničke krize bio samo na strani dužnika.