Naslovnica Ekonomska politika Kako stabilizirati euro

Kako stabilizirati euro PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Subota, 06 Studeni 2010 07:30

 

Ugovorom iz Maastrichta definirano je ovih pet uvjeta, poznatih kao kriteriji konvergencije:

– stopa inflacije može biti najviše do 1,5% veća od stope inflacije triju zemalja s najnižom stopom inflacije;

– prosječne nominalne kamatne stope ne smiju biti veće za više od 2% od kamatnih stopa triju zemalja s najnižom stopom inflacije;

– proračunski deficit ne smije biti veći od 3% GDP-a;

– javni dug može iznositi najviše 60% GDP-a;

– dvije godine prije ulaska u monetarnu uniju valja održavati stabilnost nacionalne valute uz dopuštene granice fluktuacije.

 

Podjela poreza po kriteriju vremena na: prošlost (akumulirana štednja) , sadašnjost (nacionalni dohodak) i budućnost (anticipirana štednja) omogućuju mjerenje dvostrukih deficita, deficita na tekućem računu platne bilance i proračunskog deficita kao što je prikazano na slijedećoj tablici:

Udio neizravnih
poreza u ukupnim porezima
Porezni prihodi u slučaju
deficita na tekućem
računu platne bilance
Porezni prihodi u
slučaju suficita na tekućem
računu platne bilance
0 0 0
> 0 < 1 Povećanje poreznih prihoda
u proporciji udjela neizravnih
poreza (L (kredit)  – povećanje
poreznih prihoda u sadašnjosti
i smanjenje poreznog
kapaciteta u budućnosti)
Smanjenje poreznih prihoda
u proporciji udjela neizravnih
poreza (S (štednja) – smanjenje
poreznih prihoda u sadašnjosti
i povećanje poreznog
kapaciteta u budućnosti)
1 Povećanje za iznos oporezive
veličine deficita (L – povećanje
poreznih prihoda u sadašnjosti
i smanjenje poreznog
kapaciteta u budućnosti)
Smanjenje  za iznos oporezive
veličine suficita (S  – smanjenje
poreznih prihoda u sadašnjosti
i povećanje poreznog
kapaciteta u budućnosti)

Kako ugovorom iz Maastrichta kao kriterij nije određena potreba dugoročnog uravnoteženja salda na tekućem računu platne platne bilance, mišljenja sam da bi bilo potrebno dodati još (najmanje) dva kriterija:

- saldo tekućeg računa platne bilance može biti do 2% lošiji od salda na tekućem računa triju najotvorenijih zemalja,

-  neto inozemni dug može iznositi najviše 50% GDP-a.

Kriterije glede proračunskog deficita, te javnog duga će valjati dopuniti dodatnim kriterijima:

-          marginalnu poreznu presiju uskladiti sa dohotkom per capita tako da zemlje sa manjim dohotkom per capita imaju manje učešće države u finalnoj raspodjeli BDP-a; dakle, rastom dohotka per capita učešće države u finalnoj raspodjeli BDP-a bi progresivno raslo, te

-          dogovoriti najveću moguću razinu neizravnih u ukupnim porezima pojedine zemlje članice eurozone tako da zemelje sa manjim dohotkom per capita imaju veće učešće neizravnih u odnosu na izravne poreze čime bi manje razvijene zemlje postale konkurentnije u izvozu (učinak neizravne devalvacije).

 

Navedena ograničenja za eurozonu mogu se odrediti kao izvanjska ograničenja  za zemlje koje su fiksirale svoje tečajeve u odnosu na neku drugu rezervnu valutu. U slučaju Hrvatske to je euro.

 

I konačno, navedeni pristup temeljem podjela poreza po kriteriju vremena omogućuje da se na globalnoj razini otvori prostor manje razvijenim zemljama, po istim načelima kao što je to u ovom papiru navedeno, kako bi dinamizirale svoju razvoj od čega bi i razvijeni imali znatne koristi.

 
خرید vpn خرید کریو خرید کریو دانلود فیلم خارجی دانلود فیلم خرید vpn دانلود فیلم خرید vpn خرید vpn خرید کریو دانلود فیلم خرید فیلتر شکن vpn