Jučer je u Saboru podnoseći godišnji izvještaj o radu HNB u predhodnoj 2009. Godini jasno I precizno identificirao gospodarsku krizu koja potresa hrvatsko gospodarstvo “ma koliko mi šutjeli o tome”. Gospodarska će se aktivnost u ovoj godini smanjiti za dodatnih 1,5% što pored prošlogodišnjeg smanjenja od 5,8% iznosi cijelih 7,3%. Zabrinjavajuće! Autor ovih redaka smatra da bi smanjenje privredne aktivnosti u ovoj godini moglo iznositi I više od 2%.

 Inozemni dug će se, prema tome, povećati na razinu koja je iznad razivne BDP, što će uz kamatnu stopu od 5% zahtjevati u narednom razdoblju, da ostanemo jednako siromašni, stopu rasta također od 5%. 5% u današnjim uvjetima je gotovo nezamisliva brojka. Naime, iz salda tekućeg računa platne balance razvidno je da je deficit tekućeg računa manji od rashoda po osnovi odliva dogotka. Prvi kavartal ove godine ukazuje da strani  investitori ne žele reinvestirati dobit već je povlaće u inozemstvo. Odljev deviza temeljem dohotka od kapitala, po prirodi stvari, dodatno vrši pritisak na rast deficita  platne balance - I tako u nedogled.

 To nije cijela priča. Valja identificitari da bi obveze po kreditima države I deficit proračuna mogli iznositi fantastičnih 47 milijardi kuna što je više od 6 milijardi eura. To su brojke koje nije moguće ignorirati Stoga je razumljivo da guverner traži promjenu ekonomske politike, jer, kako sam ističe, ukoliko ne saniramo javne financije tečaj kune I, prema tome, stabilnost cijena nisu više održivi.

 Izneseno ne bi bilo primerno kvalificirati kao nezadovoljstvo guvernera. Radi se o dramatičnoj zabrinutosti guvernera o stanju gospodarstva, s jedne srane, I, s druge strane, guverner šalje jasnu poruku gospodo mjenjajmo stvari ili će one nas mjenjati.

 Očito su Hrvatskoj potrebni državnici koji će misliti na budućnost “lijepe naše” a ne političari koji razmišljaju kako održati/osvojiti vlast.

Zemlje koje su imale nedavno jednu ili, u svojoj burnoj prošlosti, više diktatura povećanje poreza primaju kao sudbinu i pokoravaju joj se dok „lonac“ zbog pritiska ne eksplodira. Švicarska, zemlja sa niskom poreznom presijom, svoj ugled zahvaljuje čestim referendumskim izjašnjavanjima glede promjene (povećanja) porezne presije. Tko su vodeći čelnici Švcarske, uglavnom, široj javnosti nije poznato.

U Hrvatskoj se porezna znanost svodi na „spašavanje“ proračuna i cijela „porezna reforma“ svodi se na iznalašenje novih poreznih osnovica/obveznika.