DA SE NE ZABORAVI IV - Privatizacija iNE - da ili ne? |
Autor Guste Santini |
Ponedjeljak, 18 Listopad 2010 09:47 |
Privatizacija INE– da ili ne?[1] U Novinarskom domu danas će se održati rasprava na temu privatizacije INE, kako bi se ukazalo na dobre i loše strane njezine privatizacije. Namjera mi je bila da uvodno kažem nešto o tim problemima. Ipak ću se zadržati samo na pitanjima, kako bi se problem sagledao na objektivan način. Stanje u Hrvatskoj poznato je: visoka nezaposlenost, prevelik broj umirovljenika, visok stupanj siromaštva (mjereno stopom nezaposlenosti), internacionalizirano obiteljsko srebro, internacionaliziran bankaski - samim time i financijski sustav, trgovina se ubrzano internacionalizira, tvrtke koje su bile nosioci razvoja također su privatizirane, nema dokaza da inozemna ulaganja doprinose rastu ukoliko nisu GFI (postoje suprotni dokazi), i dalje raste inozemni dug (u čemu država sve više sudjeluje), ne postoji koncepcija i strategija razvoja… To je poznato i o tome se na primjeren način ne raspravlja. U takvim se uvjetima privatizira INA. Za učinkovitu privatizaciju potrebna je cost–benefit analiza jer se mora odgovoriti na niz pitanja. Neka od njih mogla bi biti kako slijedi:
1. Značaj INE u gospodarstvu Hrvatske 2. Predviđanje važnosti nafte u budućem gospodarstvu Hrvatske 3. Model privatizacije i očekivani učinci od iste 4. Preduvjeti za privatizaciju (kratkoročne mjere, dugoročne mjere) 5. Iskustva drugih zemalja u tranziciji, odnosno globalna kretanja naftne industrije 6. Posljedice privatizacije po nacionalnu energetsku bilancu 7. Kupiti ili biti kupljen 8. Koliko je tržišne utakmice moguće osigurati u naftnoj industriji 9. Privatizacija INE i multiplikativni učinci na privredu 10. Utjecaj na obrazovni sustav, istraživanje i razvoj.
I površna inventarizacija pitanja na koje nemamo primjerene odgovore ukazuje da kompanija koja participira gotovo 7% u strukturi društvenog proizvoda imperativno zahtijeva ozbiljnu analizu i odgovor na pitanje privatizirati li INU i kada.
Globalizacija kao uljepšavanje internacionalizacije kapital odnosa nikako nije razlog da se privatizacija nepromišljeno provede. Problemi državnog proračuna nisu razlog za ubrzanje privatizacije. Podsjetio bih na kraju na izjavu predstavnika MMF-a da je propuštanje privatizacije manji problem od problema "neposlušnosti" guvernera koji je odbio povećati kamatne stope. Ukoliko pristalice teorije ovisnosti nalaze u hrvatskom slučaju obilježja ovisne zemlje (a autor ovih redaka ih nalazi, što je vidljivo iz napisa na ovim stranicama), o tome moraju javno progovoriti, a mediji principijelno obavijestiti hrvatske građane o njihovoj argumentaciji.
|