Naslovnica O znanosti u Hrvatskoj O Pravilniku o znanstvenom napredovanju

O Pravilniku o znanstvenom napredovanju PDF Ispis E-mail
Autor Vlatko Silobrčić   
Ponedjeljak, 31 Listopad 2016 12:22
U "Kutu za neposlušne" ovotjednog (Jutarnji list od 2.5.2016.)  UNIVERSITAS-a, prof. dr. sc. Matko Marušić objavio je tekst pod naslovom: "Nacrt Pravilnika o znanstvenom napredovanju? Fantastičan, samo ništa ne valja!". Odmah ću reći da se potpuno slažem s kolegom Marušićem. Potvrdit ću to i upućivanjem na seriju  od moja  22 teksta  koje zainteresirani  čitatelj može pročitati na adresi: http:// www.rifin.com/o-znanosti -u- hrvatskoj.
Evo ukratko o čemu je riječ. Već desetljećima tvrdim da sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj ne funkcionira po pravilima koji vrijede u znanstveno naprednim zemljama svijeta.  U pisanim i nepisanim pravilima  funkcioniranja sustava  uvijek se nastoji istaknuti  i unaprijediti izvrsnost znanstvenika, na temelju svjetskih kriterija.  Polazi se od toga da među znanstvenicima   kreativnost nije  normalno (Gaussova krivulja) raspodijeljena;  mali dio populacije znanstvenika otkriva najvažnije nove podatke/spoznaje. I drugi znanstvenici doprinose napretku znanosti i tehnnologije, ali nema Nobelove nagrade za sve znanstvenike.  Kao i u drugim kreativnim ljudskim djelatnostima,  uspjeh se može ocjenjivati samo nepristranom  procjenom kompetentnih eksperata.  Dobro je uz to ocjenjivanje imati i relevantne brojčane pokazatelje, od kojih neki više a neki manje mogu upućivati na razinu originalnosti znanstvenih informacija.  Najgora je varijanta  ocjenjivanja uspješnosti kojega znanstvenika, svođenje njegova/njezina  djelovanja samo na brojčane pokazatelje, osobito ako oni koji ih primjenjuju zapravo  ne razumiju njihovu relevantnost. Zato Kolega Marušić ima potpuno pravo: u Pravilniku su "fenomenalno"  poredani  brojčani pokazatelji do u najsitnije detalje, ali to kao osnovna zamisao ne valja. Dobiva se birokratizirana i iskrivljena slika djelovanja pojedinih znanstvenika  pa i cijelih znanstvenih zajednica. Zato se Pravilnik i neda popraviti, doraditi- može se samo napisati drugačiji, ako uopće treba.  Krajnje je vrijeme da to ukupna hrvatska znanstvena zajednica shvati i konačno počne primjenjivati svjetske kriterije uspješnosti. Dakako, ako se želi  djelovati  kao dio ukupne razvijene svjetske znanstvene zajednice i ne želi se ostati zatvoren u svoje uske lokalne okvire.
U "Kutu za neposlušne" ovotjednog (Jutarnji list od 2.5.2016.)  UNIVERSITAS-a, prof. dr. sc. Matko Marušić objavio je tekst pod naslovom: "Nacrt Pravilnika o znanstvenom napredovanju? Fantastičan, samo ništa ne valja!". Odmah ću reći da se potpuno slažem s kolegom Marušićem. Potvrdit ću to i upućivanjem na seriju  od moja  22 teksta  koje zainteresirani  čitatelj može pročitati na adresi: http:// www.rifin.com/o-znanosti -u- hrvatskoj.Evo ukratko o čemu je riječ. Već desetljećima tvrdim da sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj ne funkcionira po pravilima koji vrijede u znanstveno naprednim zemljama svijeta.  U pisanim i nepisanim pravilima  funkcioniranja sustava  uvijek se nastoji istaknuti  i unaprijediti izvrsnost znanstvenika, na temelju svjetskih kriterija.  Polazi se od toga da među znanstvenicima   kreativnost nije  normalno (Gaussova krivulja) raspodijeljena;  mali dio populacije znanstvenika otkriva najvažnije nove podatke/spoznaje. I drugi znanstvenici doprinose napretku znanosti i tehnnologije, ali nema Nobelove nagrade za sve znanstvenike.  Kao i u drugim kreativnim ljudskim djelatnostima,  uspjeh se može ocjenjivati samo nepristranom  procjenom kompetentnih eksperata.  Dobro je uz to ocjenjivanje imati i relevantne brojčane pokazatelje, od kojih neki više a neki manje mogu upućivati na razinu originalnosti znanstvenih informacija.  Najgora je varijanta  ocjenjivanja uspješnosti kojega znanstvenika, svođenje njegova/njezina  djelovanja samo na brojčane pokazatelje, osobito ako oni koji ih primjenjuju zapravo  ne razumiju njihovu relevantnost. Zato Kolega Marušić ima potpuno pravo: u Pravilniku su "fenomenalno"  poredani  brojčani pokazatelji do u najsitnije detalje, ali to kao osnovna zamisao ne valja. Dobiva se birokratizirana i iskrivljena slika djelovanja pojedinih znanstvenika  pa i cijelih znanstvenih zajednica. Zato se Pravilnik i neda popraviti, doraditi- može se samo napisati drugačiji, ako uopće treba.  Krajnje je vrijeme da to ukupna hrvatska znanstvena zajednica shvati i konačno počne primjenjivati svjetske kriterije uspješnosti. Dakako, ako se želi  djelovati  kao dio ukupne razvijene svjetske znanstvene zajednice i ne želi se ostati zatvoren u svoje uske lokalne okvire.
 
خرید vpn خرید کریو خرید کریو دانلود فیلم خارجی دانلود فیلم خرید vpn دانلود فیلم خرید vpn خرید vpn خرید کریو دانلود فیلم خرید فیلتر شکن vpn