Naslovnica O znanosti u Hrvatskoj O Pravilniku o znanstvenom napredovanju

O Pravilniku o znanstvenom napredovanju PDF Ispis E-mail
Autor Vlatko Silobrčić   
Ponedjeljak, 31 Listopad 2016 12:22
U "Kutu za neposlušne" ovotjednog (Jutarnji list od 2.5.2016.)  UNIVERSITAS-a, prof. dr. sc. Matko Marušić objavio je tekst pod naslovom: "Nacrt Pravilnika o znanstvenom napredovanju? Fantastičan, samo ništa ne valja!". Odmah ću reći da se potpuno slažem s kolegom Marušićem. Potvrdit ću to i upućivanjem na seriju  od moja  22 teksta  koje zainteresirani  čitatelj može pročitati na adresi: http:// www.rifin.com/o-znanosti -u- hrvatskoj.
Evo ukratko o čemu je riječ. Već desetljećima tvrdim da sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj ne funkcionira po pravilima koji vrijede u znanstveno naprednim zemljama svijeta.  U pisanim i nepisanim pravilima  funkcioniranja sustava  uvijek se nastoji istaknuti  i unaprijediti izvrsnost znanstvenika, na temelju svjetskih kriterija.  Polazi se od toga da među znanstvenicima   kreativnost nije  normalno (Gaussova krivulja) raspodijeljena;  mali dio populacije znanstvenika otkriva najvažnije nove podatke/spoznaje. I drugi znanstvenici doprinose napretku znanosti i tehnnologije, ali nema Nobelove nagrade za sve znanstvenike.  Kao i u drugim kreativnim ljudskim djelatnostima,  uspjeh se može ocjenjivati samo nepristranom  procjenom kompetentnih eksperata.  Dobro je uz to ocjenjivanje imati i relevantne brojčane pokazatelje, od kojih neki više a neki manje mogu upućivati na razinu originalnosti znanstvenih informacija.  Najgora je varijanta  ocjenjivanja uspješnosti kojega znanstvenika, svođenje njegova/njezina  djelovanja samo na brojčane pokazatelje, osobito ako oni koji ih primjenjuju zapravo  ne razumiju njihovu relevantnost. Zato Kolega Marušić ima potpuno pravo: u Pravilniku su "fenomenalno"  poredani  brojčani pokazatelji do u najsitnije detalje, ali to kao osnovna zamisao ne valja. Dobiva se birokratizirana i iskrivljena slika djelovanja pojedinih znanstvenika  pa i cijelih znanstvenih zajednica. Zato se Pravilnik i neda popraviti, doraditi- može se samo napisati drugačiji, ako uopće treba.  Krajnje je vrijeme da to ukupna hrvatska znanstvena zajednica shvati i konačno počne primjenjivati svjetske kriterije uspješnosti. Dakako, ako se želi  djelovati  kao dio ukupne razvijene svjetske znanstvene zajednice i ne želi se ostati zatvoren u svoje uske lokalne okvire.
U "Kutu za neposlušne" ovotjednog (Jutarnji list od 2.5.2016.)  UNIVERSITAS-a, prof. dr. sc. Matko Marušić objavio je tekst pod naslovom: "Nacrt Pravilnika o znanstvenom napredovanju? Fantastičan, samo ništa ne valja!". Odmah ću reći da se potpuno slažem s kolegom Marušićem. Potvrdit ću to i upućivanjem na seriju  od moja  22 teksta  koje zainteresirani  čitatelj može pročitati na adresi: http:// www.rifin.com/o-znanosti -u- hrvatskoj.Evo ukratko o čemu je riječ. Već desetljećima tvrdim da sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj ne funkcionira po pravilima koji vrijede u znanstveno naprednim zemljama svijeta.  U pisanim i nepisanim pravilima  funkcioniranja sustava  uvijek se nastoji istaknuti  i unaprijediti izvrsnost znanstvenika, na temelju svjetskih kriterija.  Polazi se od toga da među znanstvenicima   kreativnost nije  normalno (Gaussova krivulja) raspodijeljena;  mali dio populacije znanstvenika otkriva najvažnije nove podatke/spoznaje. I drugi znanstvenici doprinose napretku znanosti i tehnnologije, ali nema Nobelove nagrade za sve znanstvenike.  Kao i u drugim kreativnim ljudskim djelatnostima,  uspjeh se može ocjenjivati samo nepristranom  procjenom kompetentnih eksperata.  Dobro je uz to ocjenjivanje imati i relevantne brojčane pokazatelje, od kojih neki više a neki manje mogu upućivati na razinu originalnosti znanstvenih informacija.  Najgora je varijanta  ocjenjivanja uspješnosti kojega znanstvenika, svođenje njegova/njezina  djelovanja samo na brojčane pokazatelje, osobito ako oni koji ih primjenjuju zapravo  ne razumiju njihovu relevantnost. Zato Kolega Marušić ima potpuno pravo: u Pravilniku su "fenomenalno"  poredani  brojčani pokazatelji do u najsitnije detalje, ali to kao osnovna zamisao ne valja. Dobiva se birokratizirana i iskrivljena slika djelovanja pojedinih znanstvenika  pa i cijelih znanstvenih zajednica. Zato se Pravilnik i neda popraviti, doraditi- može se samo napisati drugačiji, ako uopće treba.  Krajnje je vrijeme da to ukupna hrvatska znanstvena zajednica shvati i konačno počne primjenjivati svjetske kriterije uspješnosti. Dakako, ako se želi  djelovati  kao dio ukupne razvijene svjetske znanstvene zajednice i ne želi se ostati zatvoren u svoje uske lokalne okvire.
 



rifincom_banner_galerija


خرید vpn خرید کریو خرید کریو دانلود فیلم خارجی دانلود فیلم خرید vpn دانلود فیلم خرید vpn خرید vpn خرید کریو دانلود فیلم خرید فیلتر شکن vpn