Naslovnica O znanosti u Hrvatskoj Načela zakona o znanstvenim istraživanjima i eksperimentalnom razvoju

Načela zakona o znanstvenim istraživanjima i eksperimentalnom razvoju PDF Ispis E-mail
Autor Vlatko Silobrčić   
Ponedjeljak, 01 Listopad 2012 12:05

Spremaju se novi izbori 11. rujna ove (2016.) godine. U programima najvećih političkih stranaka (konačno!!!) spominje se znanost i povećano ulaganje u nju. Poučen dosadašnjim iskustvom, nisam siguran da će te političke stranke doista ispuniti svoja obećanja. Budu li se ipak bar više zainteresirale za stanje znanstvenih istraživanja i eksperimentalnoga razvoja u Hrvatskoj, možda će se sjetiti da treba konačno napisati i suvisao zakon kojim bi se regulirala ta djelatnost. Kopajući po svojim dosadašnjim tekstovima o znanosti, našao sam i ovaj koji sam napisao 30. kolovoza 2000. Smatram ga i dalje (nažalost!) aktualnim pa ga zato i dodajem pod naslov: "O znanosti u Hrvatskoj".

 

Vlatko Silobrčić                                                                                            30.08.2000.

 NAČELA ZAKONA O ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA I EKSPERIMENTALNOM RAZVOJU (IiR)

 POLAZIŠTA

IiR jest kreativna ljudska djelatnost sa osnovnom svrhom stjecanja novih spoznaja i njihove primjene radi poboljšavanja životnih uvjeta. (Za točne definicije djelatnosti vidjeti priručnik iz Frascatija). U razvijenim zemljama ona se odvija u okvirima sustava koji ima svoja nepisana pravila ponašanja što najbolje odgovaraju njegovu optimalnom funkcioniranju. U tim je uvjetima sustav velikim dijelom samoregulativan. Razumna znanstvena politika sastoji se u usmjeravanju sustava prema željenom cilju.

Sustav IiR-a, kad djeluje optimalno, temelji se na ovim glavnim osobinama:

-                       kreativnosti pojedinaca,
-                       slobodi njihova djelovanja,
-                       njihovoj etičnosti i odgovornosti,
-                       internacionalnosti ukupne djelatnosti,
-                       javnosti rada,
-                       samoregulativnosti.

Kako je kreativnost nezaobilazna značajka ove ljudske djelatnosti, sustav daje najbolje rezultate kad se u njemu osigurava i potiče elitizam znanstvenika i inženjera, jer je kreativnost rijedak dar a ne normalno raspodijeljena osobina. Zbog toga je stalna kontrola i poticanje kvalitete ne samo njegov nužan sastojak nego i glavni motivacijski oslonac.  To i čini osnovu za njegovu samoregulativnost,  koja se temelji na stalnom ocjenjivanju i poticanju kvalitete/kreativnosti. Da bi sustav bio samoregulativan mora biti autonoman jer ne smije priznavati nikakve druge kriterije ocjenjivanja osim vlastitih.

 ODRAZ   POLAZIŠTA NA OBLIKOVANJE  I FUNKCIONIRANJE SUSTAVA

Kao pojednostavljeni model  funkcioniranja sustava IiR-a predlažem način djelovanje uglednoga međunarodnog časopisa. Pojednostavljeno to znači: postojanje relativno maloga tijela od najuglednijih znanstvenika iz odnosnog(ih) područja, koje donosi odluke na temelju ekspertnih mišljenja pažljivo odabranih recenzenata.

Za svrhovito funkcioniranje takvoga tijela (dalje Odbor) nužno je za njegove članove odabrati najuglednije domaće znanstvenike, prvenstveno na temelju njihovog utvrđenog međunarodnog doprinosa znanstvenoj grani u kojoj djeluju. Taj  odabir moraju napraviti međunarodno najugledniji znanstvenici iz te grane. U načelu je isti način odabira promjenjivih eksperata za pojedina pitanja (recenzenata), samo što oni ne moraju biti domaći.

Na osnovi takvog modela funkcioniranja, uzet ću za primjer  proces odabira predloženih  planova znanstvenih istraživanja. Odbor bi, na temelju   prikupljenih prijedloga (natječaj Ministarstva) odabrao recenzente (najmanje dva), vodeći računa o njihovoj  kompetentnosti i objektivnosti. Na temelju ekspertnih mišljenja, koja bi prvenstveno ocjenjivala znanstvenu utemeljenost predloženih istraživanja, odabrali bi se najbolji prijedlozi. Zatim bi se tomu dodale posjete eksperata mjestu gdje bi se istraživanja izvodila, radi provjere kompetentnosti grupe istraživača i izvedivosti istraživanja. Nakon toga bi Odbor donio konačnu odluku (uključujući i novčane pokazatelje za provedbu istraživanja).

 ORGANIZIRANJE SUSTAVA U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj nije sustav IiR-a dobro postavljen te se rijetki dobri rezultati  postižu više sustavu usprkos nego kao odraz njegova svrhovitog funkcioniranja. Hrvatska nema znanstvene politike, a ne može je ni imati prije nego što prvo  uspostavi racionalan sustav IiR-a. Zato Hrvatskoj, po mome sudu, predstoje dvije osnovne zadaće:

-                       uspostavljanje sustava po modelu uspješnih zemalja,
-                       usmjeravanje sustava (znanstvena politika) prema vlastitim potreba.

Po redu stvari prvo je uspostavljanje sustava. Za taj cilj smatram da bi najprije trebalo odabrati 12 najuglednijih članova (po dva iz svakog od 6 znanstvenih područja: prirodne, tehničke, biomedicinske, biotehničke, društvene, humanističke) Odbora. Prijedloge bi imale pravo dati sve znanstvene ustanove i(li) udruge.   Prikupilo bi ih Ministarstvo, odabralo neovisne recenzente (najmanje 2 za svako područje), koji bi predložili po dva kandidata iz svakog područja. Konačni bi popis potvrdio Sabor. Odbor bi izabrao predsjednika tako da svaki član napiše jednog kandidata/kandidatkinju, a predsjednik je onaj/ona  koji dobije najviše glasova. Odbor bi djelovao na sjednicama i donosio odluke glasovanjem (obična većina), s time da svaki član ima 1 glas (i pismeno).

Odbor bi trebao uspostaviti sustav i donositi sve bitne uloge koji se tiču IiR-a. Za sve povremene poslove Odbor bi birao ad hoc grupe eksperata, a za stalne (npr. nagrade) birao bi 3-člane komisije za svako područje. U pripremi odluka za Odbor, Grupe i Komisije tražile bi ekspertna mišljenja. Svaki bi prijedlog i odluka morali imati pisani trag, koji u slučaju spora postaje pojedinačno dostupan javnosti. Autonomnost djelovanja odbora treba garantirati zakonom.

Ministarstvo  bi bilo obvezno provoditi odluke Odbora i davati  administrativnu podršku Odboru, Grupama i Komisijama. Osim toga          imalo bi zadaću pribavljanja novca u okviru proračuna i nadzora nad zakonitošću rada svih sudionika IiR-a, te  prikupljanja i čuvanja podataka o ukupnom IiR-u u Hrvatskoj. (Trebalo bi posebno riješiti pitanje odnosa Ministarstva i Patentnog ureda te Agencije za zaštitu intelektualnih prava).

Drugi izvor novaca za IiR, osim proračuna,  svodi se na:

-                       gospodarstvo.
-                       zaklade,
-                       donacije.

Gospodarstvo bi trebalo donositi relevantne odluke na temelju svojih kriterija, ali opet s pomoću ekspertnih mišljenja i relevantnih odbora. Ministarstvo, pa ni Odbor ne bi trebali imati udjela u tim odlukama. Morali bi, međutim, svakako primati izvještaje i o IiR-u koje se obavlja u gospodarstvu, ali bez detalja u onim istraživanjima koji su poslovna tajna.

Što se Zaklada tiče, one bi morale djelovati na temelju vlastitih pravila. Odluke bi trebale donositi na temelju  mišljenja eksperata koje same biraju. Jedino bi imale obvezu da podatke o ukupno uloženim novcima dostave Ministarstvu.

Donacije koje bi različiti donatori davali Ministarstvu ili Odboru prolazile bi isti postupak kao proračunska sredstva, osim ako bi bile namjenske, a one upućene gospodarstvu ili zakladama prolazile bi njihov postupak.

Ovakav sustav IiR-a djeluje kao autonomna cjelina, bez obzira gdje se istraživanja provode (sveučilišta, instituti). Dakako, sveučilišta i instituti, na temelju svojih statuta, mogu organizirati uključivanje IiR-a u svoje djelovanje,  ali ne dirajući u autonomnost toga sustava. Te ustanove mogu i moraju imati svoj vrijednosni sustav, prilagođen njihovoj svrsi (obrazovanje i obavljanje svojih zadaća), ali taj ne bi smio zadirati u vrijednosni sustav IiR-a. Na primjer, one ne bi smjele imati svoje kriterije ocjenjivanja uspješnosti znanstvenika kao sudionika IiR-a, ali moraju imati kriterije  za ocjenjivanje njihovog edukacijskog djelovanja. Riječ je dakle o dvama sustavima koji se preklapaju svojim djelatnostima ali je svaki od njih jasno obilježen svojim vrijednosnim sustavom.

 PLANIRANJE  IiR-a

Nekoliko riječi o planiranju IiR-a. Po mome sudu to niti treba niti je doista moguće u dijelu fundamentalnih istraživanja. Tu zagovaram princip: odabrati kreativne pojedince i(li) obečavajuće planove, dati im novac, pustiti ih da rade i tražiti izvještaj o poslu.

I za primijenjena istraživanja, koja bi se financirala od novaca proračuna ili nenamjenskih donacija, vrijedilo bi isto osnovno načelo. Za ona primijenjena istraživanja koja bi financiralo gospodarstvo, ili bi novac potjecao od namjenskih donacija, davatelj novaca odabirao bi i planove i prioritete, a ocjenjivao bi i njihovu izvedbu.

 ZNANSTVENA POLITIKA

Na kraju  riječ-dvije o znanstvenvoj politici. Nju bi trebao formulirati Odbor a prihvatiti Sabor. Predsjednik Odbora bi ju trebao obrazlagati pred Vladom i Saborom. Odbor bi ju formulirao u širokoj konzultaciji s uglednim pojedincima.

 

 



rifincom_banner_galerija


خرید vpn خرید کریو خرید کریو دانلود فیلم خارجی دانلود فیلم خرید vpn دانلود فیلم خرید vpn خرید vpn خرید کریو دانلود فیلم خرید فیلتر شکن vpn