Naslovnica O znanosti u Hrvatskoj Osvrt na Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije (2013.)

Osvrt na Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije (2013.) PDF Ispis E-mail
Autor Vlatko Silobrčić   
Petak, 06 Prosinac 2013 13:09
1)   Započet  ću od toga što smo imali prije nego što je odlučeno da se piše još jedna strategija  Mislim da je to neizostavno u znanstvenom pristupu – poči od poznatoga. Pouzdano znam za  8  dokumenata koji su nastali u  HAZU-u. Svaki od njih je sadržavao elemente strateških razmišljanja. Dokumenti se mogu naći na mrežnoj stranici Akademiji, pod naslovom Dokumenti.
            Osim toga, pouzdano znam za dvije Strategije znanosti (uključeno i visoko školstvo),  
od kojih je jedna prošla i kroz Hrvatski sabor. Obje su nastale početkom 2000-tih godina. Niti jedan od spomenutih dokumenata nije uzet u obzir pri pisanju najnovije Strategije (dalje NS). Zaključujem to po tome što niti jedan nije citiran među referencijama NS-a. Čudim se posebno onim kolegicama/kolegama iz HAZU-a koji su radili na NS-u i potpuno zanemarili spomenute dokumente HAZU-a.  To da su odlučili zanemariti dvije ranije Strategije nije dobro ali me ne čudi.

2)  NS je sad, usprkos podacima u odjeljku iznad, objavljen i stavljen na javnu raspravu. Najprije nekoliko brojaka o NS-u. Prvo su bile objavljene Smjernice od 40-tak stranica. Sad je objavljen cjelovit NS od ukupno oko 180 stranica. Uz to je objavljen i Sažetak od 19 stranica.
             Po mom dubokom uvjerenju, niti jedna strategija ne smije imati niti približno toliko stranica. Može se pokušati opravdati toliki opseg time što su uključene i sve razine obrazovanja, te znanost s tehnologijom. Ni time se tolika opsežnost ne može opravdati.
             Da provjerim što bi mogao biti razlog toj „rječitosti“, pročitao sam početni dio Sažetka naslovljen „Cjeloživotno učenje“, i potvrdio dojam da tekst ima pretjerano mnogo riječi. Da bih to  provjerio, pokušao sam ga skratiti. Nisam želio ništa sadržajno mijenjati nego samo iste misli napisati kraće. Prilažem i rezultat toga mog pokušaja (Prilog), da omogućim i drugima da potvrde ili opovrgnu moj dojam. Ako imam pravo, legitimno je pitanje: zašto se tako važan dokument pisao tako nepažljivo?  

3)  Nakon toga sam prišao analizi sadržaja. Za tu sam analizu uzeo tekst Sažetka pod naslovom „Znanost i tehnologija“ (dalje ZiT). U njemu je nabrojeno oko 20-tak  masnim slovima istaknutih ciljeva. Mislim da ih je previše. Nisam, međutim, našao onaj cilj koji se meni čini presudnim i trebao bi biti prvi i jedan od malobrojnih. Mogao bi glasiti ovako: „Bezuvjetno i što brže usuglasiti vrednosni sustav i procedure ZiT-a u Hrvatskoj s onima u znanstveno razvijenim zemljama. Za to treba tražiti pomoć kompetentnih stručnjaka iz svijeta, uključujući i našu dijasporu“.  Bez  te korjenite promjene, sve drugo može biti upitno!

4)  Pregledavajući citiranu literaturu u NS-u, našao sam da su pretežno citirani dokumenti EU-a. Mislim da je to višestruko opravdano. Ali, ako su u tim dokumentima više manje zadani glavni ciljevi za sljedeće kraće razdoblje, mislim da bismo u našem NS-u trebali uglavnom   rješavati pitanja: kako, tko i do kada.

5)  Jedan od odjeljaka Sažetka NS-a glasi: „Posebna uloga pripada humanističkim znanostima. S obzirom na ulazak Hrvatske u Europsku uniju stvorena je potreba za prezentiranjem hrvatske humanistike izvan naših granica radi osiguravanja hrvatske prisutnosti i prepoznatljivosti u multinacionalnoj uniji....“ Ne vidim argumenata za takvu „posebnu ulogu“. Nekoliko recentnih tekstova objavljenih u Hrvatskoj (vidjeti ref. 1, 3, 4) može ozbiljno dovesti u pitanje takvu posebnu uloga, osobito ako se ne nabroje i stanoviti nužni preduvjeti. Želim još postaviti i ovo pitanje: nije li jednako važno da i druga područja naše znanosti i kulture „...osiguravaju hrvatsku prisutnost i prepoznatljivost u multinacionalnoj uniji...“?

6)  Uvjeren sam da u Hrvatskoj  nema dovoljno svjetski relevantnih znanstvenika i stručnjaka (vidjeti ref. 1, 2, 3, 4). Zato svaki pokušaj da se u sustavu ZiT-a nešto korjenito promijeni nailazi na oštre otpore mnogobrojnije skupine čuvara  status quo. Zato mislim da se ni ovaj NS, sa svim svojim manama (ali i bez njih), neće moći primijeniti bez nužnih korjenitih promjena, i pomoći i međunarodne znanstvene zajednice.
.

Prilog: Skraćeni Sažetak

Referencije:

     1. Maja Jokić, Krešimir Zauder, Srebrenka Letina: Karakteristike hrvatske nacionalne i međunarodne znanstvene produkcije u drustveno-humanističkim znanostima i umjetničkom području za razdoblje 1991-2005, Institut za društvena istraživanja, Zagreb, 2012.

     2. Nataša Jermen: Analiza znanstvene aktivnosti na području prirodnih znanosti u Hrvatskoj u razdoblju od 1991 do 2005, Disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2012.

     3. Željko Jovanović, Saša Zelenika: Science and higher education in Croatia at the verge of entering the EU, Periodicum biologorum, 115: 27-31, 2013.

     4. Vlatko Silobrčić: A critical look at Croatian science and higher education by a veteran,
Periodicum biologorum, 115: 33-35, 2013.


                                                                                                                                                              Vlatko Silobrčić



PRILOG
Cjeloživotno učenje (Skraćeno poglavlje iz Sažetka Strategije)

             Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđa cjeloživotno učenje kao princip na kojem se zasniva cjelokupno obrazovanje.
             Cjeloživotno učenje jest svako stjecanje znanja i vještina  radi njihova unapređenja. To obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima i u svim izvedbenim oblicima. Uključuje formalno i neformalno obrazovanje, ali i osobno/privatno stjecanje znanja i vještina. Nužno je za neprestanu prilagodbu pojedinca  promjenjivim okolnostima u osobnom i društvenom životu.
             Sa cjeloživotnim učenjem povezano je usvajanje ključnih sposobnosti pojedinca za njegovo osobno ispunjenje i razvoj, društvenu uključenost i zapošljavanje. Te sposobnosti obuhvaćaju: komunikaciju na materinskom i stranim jezicima,  znanja iz matematike, prirodoslovlja i tehnologije, upotrebu računala, metode učenja, socijalne i građanske sposobnosti, poduzetnost, te kulturnu svijest i  ophođenje. Predviđaju se posebni poticaji za  što veće sudjelovanje građana i informiranost o svim mogućnostima. U sve oblike obrazovanja treba što više uključiti  mlade.
             Radi ostvarivanja svih oblika obrazovanja, nužni su kvalitetni i  motivirani učitelji i nastavnici i njihovi suradnici. Oni se moraju neprestano pedagoški, psihološki, andragoški i strukovno usavršavati.
             Politiku cjeloživotnog učenja i ukupnog obrazovanja valja uskladiti s politikom društvenog, gospodarskog i kulturnog razvoja,  te zapošljavanja i socijalne skrbi. Za to treba uspostaviti baze podataka radi analiziranja stanja i predviđanja potreba. Uz to i organizirati postupke i službe za otkrivanje, poticanje i usmjeravanje sposobnosti pojedinaca, od najranije dobi. Za priznavanje stečenih znanja i vještina  treba uvesti vjerodostojan i transparentan sustav.
             Strategija predviđa. mjere za razvoj  e-učenja i drugih suvremenih metoda poučavanja, utemeljenih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. Razvijat će se otvoreni obrazovni sadržaji i pomagala sa „slobodnim pristupom“.
 
خرید vpn خرید کریو خرید کریو دانلود فیلم خارجی دانلود فیلم خرید vpn دانلود فیلم خرید vpn خرید vpn خرید کریو دانلود فیلم خرید فیلتر شکن vpn