Naslovnica O znanosti u Hrvatskoj Osvrt na Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije (2013.)

Osvrt na Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije (2013.) PDF Ispis E-mail
Autor Vlatko Silobrčić   
Petak, 06 Prosinac 2013 13:09
1)   Započet  ću od toga što smo imali prije nego što je odlučeno da se piše još jedna strategija  Mislim da je to neizostavno u znanstvenom pristupu – poči od poznatoga. Pouzdano znam za  8  dokumenata koji su nastali u  HAZU-u. Svaki od njih je sadržavao elemente strateških razmišljanja. Dokumenti se mogu naći na mrežnoj stranici Akademiji, pod naslovom Dokumenti.
            Osim toga, pouzdano znam za dvije Strategije znanosti (uključeno i visoko školstvo),  
od kojih je jedna prošla i kroz Hrvatski sabor. Obje su nastale početkom 2000-tih godina. Niti jedan od spomenutih dokumenata nije uzet u obzir pri pisanju najnovije Strategije (dalje NS). Zaključujem to po tome što niti jedan nije citiran među referencijama NS-a. Čudim se posebno onim kolegicama/kolegama iz HAZU-a koji su radili na NS-u i potpuno zanemarili spomenute dokumente HAZU-a.  To da su odlučili zanemariti dvije ranije Strategije nije dobro ali me ne čudi.

2)  NS je sad, usprkos podacima u odjeljku iznad, objavljen i stavljen na javnu raspravu. Najprije nekoliko brojaka o NS-u. Prvo su bile objavljene Smjernice od 40-tak stranica. Sad je objavljen cjelovit NS od ukupno oko 180 stranica. Uz to je objavljen i Sažetak od 19 stranica.
             Po mom dubokom uvjerenju, niti jedna strategija ne smije imati niti približno toliko stranica. Može se pokušati opravdati toliki opseg time što su uključene i sve razine obrazovanja, te znanost s tehnologijom. Ni time se tolika opsežnost ne može opravdati.
             Da provjerim što bi mogao biti razlog toj „rječitosti“, pročitao sam početni dio Sažetka naslovljen „Cjeloživotno učenje“, i potvrdio dojam da tekst ima pretjerano mnogo riječi. Da bih to  provjerio, pokušao sam ga skratiti. Nisam želio ništa sadržajno mijenjati nego samo iste misli napisati kraće. Prilažem i rezultat toga mog pokušaja (Prilog), da omogućim i drugima da potvrde ili opovrgnu moj dojam. Ako imam pravo, legitimno je pitanje: zašto se tako važan dokument pisao tako nepažljivo?  

3)  Nakon toga sam prišao analizi sadržaja. Za tu sam analizu uzeo tekst Sažetka pod naslovom „Znanost i tehnologija“ (dalje ZiT). U njemu je nabrojeno oko 20-tak  masnim slovima istaknutih ciljeva. Mislim da ih je previše. Nisam, međutim, našao onaj cilj koji se meni čini presudnim i trebao bi biti prvi i jedan od malobrojnih. Mogao bi glasiti ovako: „Bezuvjetno i što brže usuglasiti vrednosni sustav i procedure ZiT-a u Hrvatskoj s onima u znanstveno razvijenim zemljama. Za to treba tražiti pomoć kompetentnih stručnjaka iz svijeta, uključujući i našu dijasporu“.  Bez  te korjenite promjene, sve drugo može biti upitno!

4)  Pregledavajući citiranu literaturu u NS-u, našao sam da su pretežno citirani dokumenti EU-a. Mislim da je to višestruko opravdano. Ali, ako su u tim dokumentima više manje zadani glavni ciljevi za sljedeće kraće razdoblje, mislim da bismo u našem NS-u trebali uglavnom   rješavati pitanja: kako, tko i do kada.

5)  Jedan od odjeljaka Sažetka NS-a glasi: „Posebna uloga pripada humanističkim znanostima. S obzirom na ulazak Hrvatske u Europsku uniju stvorena je potreba za prezentiranjem hrvatske humanistike izvan naših granica radi osiguravanja hrvatske prisutnosti i prepoznatljivosti u multinacionalnoj uniji....“ Ne vidim argumenata za takvu „posebnu ulogu“. Nekoliko recentnih tekstova objavljenih u Hrvatskoj (vidjeti ref. 1, 3, 4) može ozbiljno dovesti u pitanje takvu posebnu uloga, osobito ako se ne nabroje i stanoviti nužni preduvjeti. Želim još postaviti i ovo pitanje: nije li jednako važno da i druga područja naše znanosti i kulture „...osiguravaju hrvatsku prisutnost i prepoznatljivost u multinacionalnoj uniji...“?

6)  Uvjeren sam da u Hrvatskoj  nema dovoljno svjetski relevantnih znanstvenika i stručnjaka (vidjeti ref. 1, 2, 3, 4). Zato svaki pokušaj da se u sustavu ZiT-a nešto korjenito promijeni nailazi na oštre otpore mnogobrojnije skupine čuvara  status quo. Zato mislim da se ni ovaj NS, sa svim svojim manama (ali i bez njih), neće moći primijeniti bez nužnih korjenitih promjena, i pomoći i međunarodne znanstvene zajednice.
.

Prilog: Skraćeni Sažetak

Referencije:

     1. Maja Jokić, Krešimir Zauder, Srebrenka Letina: Karakteristike hrvatske nacionalne i međunarodne znanstvene produkcije u drustveno-humanističkim znanostima i umjetničkom području za razdoblje 1991-2005, Institut za društvena istraživanja, Zagreb, 2012.

     2. Nataša Jermen: Analiza znanstvene aktivnosti na području prirodnih znanosti u Hrvatskoj u razdoblju od 1991 do 2005, Disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2012.

     3. Željko Jovanović, Saša Zelenika: Science and higher education in Croatia at the verge of entering the EU, Periodicum biologorum, 115: 27-31, 2013.

     4. Vlatko Silobrčić: A critical look at Croatian science and higher education by a veteran,
Periodicum biologorum, 115: 33-35, 2013.


                                                                                                                                                              Vlatko Silobrčić



PRILOG
Cjeloživotno učenje (Skraćeno poglavlje iz Sažetka Strategije)

             Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđa cjeloživotno učenje kao princip na kojem se zasniva cjelokupno obrazovanje.
             Cjeloživotno učenje jest svako stjecanje znanja i vještina  radi njihova unapređenja. To obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima i u svim izvedbenim oblicima. Uključuje formalno i neformalno obrazovanje, ali i osobno/privatno stjecanje znanja i vještina. Nužno je za neprestanu prilagodbu pojedinca  promjenjivim okolnostima u osobnom i društvenom životu.
             Sa cjeloživotnim učenjem povezano je usvajanje ključnih sposobnosti pojedinca za njegovo osobno ispunjenje i razvoj, društvenu uključenost i zapošljavanje. Te sposobnosti obuhvaćaju: komunikaciju na materinskom i stranim jezicima,  znanja iz matematike, prirodoslovlja i tehnologije, upotrebu računala, metode učenja, socijalne i građanske sposobnosti, poduzetnost, te kulturnu svijest i  ophođenje. Predviđaju se posebni poticaji za  što veće sudjelovanje građana i informiranost o svim mogućnostima. U sve oblike obrazovanja treba što više uključiti  mlade.
             Radi ostvarivanja svih oblika obrazovanja, nužni su kvalitetni i  motivirani učitelji i nastavnici i njihovi suradnici. Oni se moraju neprestano pedagoški, psihološki, andragoški i strukovno usavršavati.
             Politiku cjeloživotnog učenja i ukupnog obrazovanja valja uskladiti s politikom društvenog, gospodarskog i kulturnog razvoja,  te zapošljavanja i socijalne skrbi. Za to treba uspostaviti baze podataka radi analiziranja stanja i predviđanja potreba. Uz to i organizirati postupke i službe za otkrivanje, poticanje i usmjeravanje sposobnosti pojedinaca, od najranije dobi. Za priznavanje stečenih znanja i vještina  treba uvesti vjerodostojan i transparentan sustav.
             Strategija predviđa. mjere za razvoj  e-učenja i drugih suvremenih metoda poučavanja, utemeljenih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. Razvijat će se otvoreni obrazovni sadržaji i pomagala sa „slobodnim pristupom“.
 



rifincom_banner_galerija


خرید vpn خرید کریو خرید کریو دانلود فیلم خارجی دانلود فیلم خرید vpn دانلود فیلم خرید vpn خرید vpn خرید کریو دانلود فیلم خرید فیلتر شکن vpn