Naslovnica O znanosti u Hrvatskoj Strategija razvoja znanosti i razvoja (sažetak)

Strategija razvoja znanosti i razvoja (sažetak) PDF Ispis E-mail
Autor Vlatko Silobrčić   
Petak, 28 Rujan 2012 12:07

STRATETGIJA RAZVOJA ZNANOSTI  I RAZVOJA (SAŽETAK)



Stanje
          U Hrvatskoj je sustav znanstvenih istraživanja i eksperimentalnoga razvoja (dalje ZiR), i nakon njezina osamostaljivanja, nastavio stagnirati.   Vidi se to po tome što je ZiR u RH marginaliziran, što nema suvisle znanstvene politike, što su mjerila vrednovanja neusklađena s onima u svijetu, te što su ulaganja  znatno ispod onih u zemljama Europske Unije. Zbog toga je ZiR u RH nedjelotvoran i znanstveno i društveno, a razina međunarodne suradnje svedena je na pojedinačne iznimke.  Budući da su, s druge strane, ZiR  i tehnologija glavne poluge razvoja svakoga društva, krajnji je čas za korjenitu promjenu odnosa politike i cijeloga društva spram ZiR-a, ali i odnosa znanstvenika i inženjera spram vlastitog djelovanja i spram cijeloga društva.
Cilj promjena
          Glavni je cilj  tih  promjena u RH uspostavljanje funkcioniranja ZiR-a  potpuno u skladu s njegovim funkcioniranjem u razvijenim zemljama svijeta. Ukratko, to znači da se država i zainteresirani gospodarstvenici brinu o izdvajanju novaca potrebnih za ZiR, svjesni njegove važnosti za ukupan razvoj društva pa i njegovog privrednog napretka. Nadalje, pri raspodjeli toga novca mora se uvažavati autonomija i sloboda odlučivanja znanstvenika i inženjera sukladna pravilima njihova ponašanja u razvijenim zemljama, koja se pravila osnivaju na kompetentnom i nepristranom vrednovanju projekata i rezultata rada. Glavni je razlog za takav zahtjev činjenica da se svako vrednovanje znanstvenog i razvojnog doprinosa mora temeljiti na znanstvenim kriterijima; zato što drugih prikladnih kriterija za to vrednovanje nema. Još točnije: drugim se kriterijima mogu mjeriti druge vrijednosti znanstvenoga  i razvojnog rada (npr. politička oportunost) ali ne i njegov doprinos.  Da bi se taj zahtjev ostvario znanstvenici/inženjeri moraju imati autonomiju u primjeni tih kriterija.
          Ako se taj zahtjev poštuje, ZiR je velikim dijelom samoregulativan, osnovan na jasnim pravilima ponašanja i mjerilima vrijednosti, uz istodobnu odgovornost znanstvenika i inženjera za njihov rad, za djelovanje sustava ZiR-a i za napredak ukupnog društva.  Dakle, uz autonomiju znanstvenika i istraživača ide i njihova odgovornost za razvoja ZiR-a i njegov odnos s društvom u kojem djeluju.
          Uz takvo funkcioniranje ZiR-a povezana je i cjeloživotna naobrazba.  Posebno to vrijedi za visoku naobrazbu, koja se mora osnivati na aktualnim znanstvenim spoznajama i metodologiji, a studente mora odgajati za zanimanja budućnosti a ne ona sadašnjosti. U tom su cilju osobito važni postdiplomskim studiji i mentorsko poučavanje, koji stvaraju znanstveni pomladak i odgajaju samostalne i kreativne jedinke. Tako se odgajaju mogući novi znanstvenici, ali se i oni koji neće nastaviti karijeru u znanosti uče znanstveno misliti i rješavati probleme oslanjajući se na znanstvene spoznaje i metode.
Nužne mjere
          Presudan je prvi korak donošenje političke odluke o prioritetu ZiR-a  i obrazovanja za razvoj hrvatskoga društva u 21. stoljeću. Aktualna je vlast u  predizbornim programima isticala svoje opredjeljenje za ZiR i obrazovanje, ali se ono nije nikada doista ostvarilo u promjeni odnosa politike spram tih djelatnosti. Naime, iz čvrste političke odluke moraju proizići korjenite promjene u ZiR-u i obrazovanju, koje se mogu podvesti pod tri naslova: zakonodavne, financijske i organizacijske.
          Treba odmah donijeti nove zakone o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, o visokoj naobrazbi, i o znanstvenim zakladama, te uskladiti sve druge zakone tako da potiču ulaganja u ZiR i tehnologiju. U tim se zakonima mora poštivati autonomija ZiR-a i visokog obrazovanja te sve ključne odluke u njima treba prepustiti znanstvenicima i inženjerima, odnosno sveučilišnim nastavnicima.
          RH mora odmah započeti ulaganja u ZiR koja su ukupno (proračunska i izvanproračunska) viša od razine ulaganja u zemljama EU-a (prosjek 1,9% BDP-a).  Zato što Hrvatska već desetljećima zaostaje za njima, te je nužno početno ulagati više da bi ih dostigla. Dakako, ta se ulaganja u ZiR moraju povećati tek kad se u njega uvedu pravi kriteriji vrednovanja i kad znanstvenu i razvojnu politiku budu vodili najkompetentniji (u svjetskim razmjerima) hrvatski znanstvenici/inženjeri. Jedino oni mogu pomoći da se uloženi novac utroši najracionalnije. Za takav su pristup  potrebne hitne i političke odluke kako bi  RH  uhvatila korak s razvijenim zemljama svijeta.
          ZiR treba organizirati tako da se:
          a)    Omogući slobodno uređivanje među-znanstveničkih, unutar-institutskih i unutar-sveučilišnih odnosa, kao i odnosa znanstvenika i inženjera s cijelim društvom. Pri tome aktualno političko vodstvo mora samo stvoriti uvjete da se to može ostvariti, ali nikako ne smije u to unijeti političke kriterije.
          b)    Oslobodi ZiR i sveučilišta od državnog paternalizma i političkih utjecaja. Miješanje politike u funkcioniranje ZiR-a nanijelo mu je u hrvatskoj velike štete, te ponavljanje takvih pogrešaka valja izbjeći pod svaku cijenu.
          c)    Stvore optimalni uvjeti za djelovanje najkreativnijih znanstvenika i inženjera te primijene međunarodna mjerila vrednovanja njihova rada. Samo će prepoznavanje i stimuliranje najkreativnijih hrvatskih znanstvenika/inženjera konačno omogućiti napredovanje hrvatskoga ZiR-a. Time, dakako, i tehnologije.
          d)    Tijesno poveže visokoškolsko poučavanje sa ZiR-om. Sveučilišna se nastava mora sve više temeljiti na ozbiljnim i dobro organiziranim postdiplomskim studijima, što studente priprema za kreativan i samostalan rad i cjeloživotno učenje.
          e)    Potiče stvaranje “centara izvrsnosti” i virtualnih institucija radi racionalne suradnje znanstvenika i inženjera. Centri izvrsnosti garancija su za napredak znanosti i služe kao izvor novih ideja i spoznaja.
           f)    Potiču multidisciplinska i interdisciplinska istraživanja, jer su društveni problemi koje treba rješavati sve složeniji i sve manje u okvirima samo jedne znanstvene discipline.
          g)    Potiče međunarodnu suradnju. Naime, ta je suradnja nezaobilazan preduvjet funkcioniranja ZiR-a kao paradigme međunarodne djelatnosti.
          h)    Osigurava sudjelovanje znanstvenika i inženjera pri prepoznavanju, tumačenju i rješavanju društvenih problema. Naime, problemi su svih suvremenih društava veoma složeni te zahtijevaju angažiranje najboljih znalaca za pojedina područja. Zato se politička vodstva moraju oslanjati na ekspertna mišljenja takvih znalaca.
          i)     Potiče uključivanje RH u znanstvene programe EU-a. U dokumentima EU-a  uzima se da je cijeli kontinent “jedno znanstveno područje”.  Hrvatska bi trebala biti spremna da djelovanje  njezinog  ZiR-a bude usklađeno s ostalim članicama na tome jedinstvenom području.
          j)     Osigura stalno praćenje i usmjeravanje ZiR-a u RH, radi formuliranja srednjoročne i dugoročne znanstvene politike i praćenja njezina ostvarivanja.
         k)     Potiče tijesna suradnja znanstvenika/inženjera s gospodarstvom radi ostvarivanja tehnološkog napretka, jer se  samo se takvom suradnjom može osigurati razvijanje i uvođenje novih tehnologija.


          Gornji sažetak sastavio sam na temelju teksta koji je napisala skupina od osmero kolegica i kolega, kojoj sam bio voditeljem. Strategiju je bila naručila Vlada, u kojoj je za njezinu izradu bio zadužen kolega Goran Granić. Prva je verzija te strategije imala 13 stranica, što se smatralo prekratkim dokumentom. Dokument smo zatim bili „povećali“ tako da smo ga napisali s većim proredom i iznosio je oko 30 stranica. Mnogi dijelovi Strategije prepričani su u  tekstu koji prethodi Sažetku (vidjeti:  STANJE ZNANOSTI I RAZVOJA U HRVATSKOJ: DIMENZIJA ZNANOSTI I RAZVOJA).  Nažalost niti naša dulja verzija Strategije nije bila prihvatljiva tadašnjoj Vladi. Zato je ista skupina bila pozvana da napiše drugu/drugačiju verziju. Jasno je da smo to odbili pa je osnovana druga skupina koja je napisala „prikladniju“ strategiju. Mislim da je ta verzija bila prihvaćena u Saboru RH, ali nisam siguran je li išta od nje konačno implementirano. Naša skupina nije nikada dobila nikakve pisane primjedbe od odgovornih osoba tadašnje Vlade.
          Nedavno se u javnosti javila zamisao o pisanju nove strategije razvoja znanosti i visokoga obrazovanja u Hrvatskoj. Osnovana je nova i znatno veća radna skupina koja je sastavila Smjernice za Strategiju. Smjernice imaju oko 40 stranica. Koliko će imati Strategija teško je nagađati. Još je teže predvidjeti kakva će biti njezina sudbina!   

       
 



rifincom_banner_galerija


خرید vpn خرید کریو خرید کریو دانلود فیلم خارجی دانلود فیلم خرید vpn دانلود فیلم خرید vpn خرید vpn خرید کریو دانلود فیلم خرید فیلتر شکن vpn