Naslovnica O znanosti u Hrvatskoj Što je znanstveni pristup i što se njime dobiva?

Što je znanstveni pristup i što se njime dobiva? PDF Ispis E-mail
Autor Vlatko Silobrčić   
Ponedjeljak, 24 Rujan 2012 12:58

ŠTO JE ZNANSTVENI PRISTUP I ŠTO SE NJIME DOBIVA?


      Kad se u javnosti hoće reći da je nešto vjerodostojno, kaže se da je „znanstveno dokazano“. Što to zapravo znači? O tome želim govoriti i opisati  koji je put do znanstvenoga dokazivanja. Riječ je o pristup (metodi),  dakle o načinu da se na koje postavljeno pitanje dobije argumentiran odgovor. Najbolje se znanstveni pristup može prikazati u njegovoj nezaobilaznoj primjeni pri znanstvenim istraživanjima - istraživanjima u kojima se otkrivaju nove spoznaje.
      Znanstveni pristup započinje upoznavanjem područja u kojem se želi istraživati. Početak će uvijek biti traženje, u svim dostupnim svjetskim bazama podataka, informacija o tome što se o odabranome području već zna. Dakle, na početku je znanstvene metode dobro poznavanje područja istraživanja. Na osnovi toga poznavanja, moći će se odabrati ona pitanja na koja još nema objavljenoga odgovora. I to u svjetskoj znanstvenoj literaturi, zato što je znanost međunarodna djelatnost.
      Slijedeći je korak planiranje istraživanja, u egzaktnim znanostima – planiranje pokusa. Naime, znanosti se dijele na egzaktne i neegzaktne. Egzaktne su one u kojima se postignuti rezultat može provjeriti istim postupkom kojim je i postignut.
      Da bismo pokus izveli  moramo odabrati prikladnu metodu  koju ćemo upotrijebiti u našem istraživanju. Ona će nam omogućiti da postignemo pouzdan  i ponovljiv rezultat. Veoma često odgovor na postavljeno pitanje uključuje uspoređivanje s tzv. kontrolama.  Kontrola, ili više njih, daje podatke za usporedbu iz koje se vidi je li naše istraživanje dalo kakav originalan rezultat. Primjerice, u jednoj skupini učenika/učenica, primijenimo neki lijek ili postupak. U drugoj, kontrolnoj skupini, koja po svemu odgovara prvoj (dob, spol, težina itd), ne. Ako se na kraju pokusa dogodi da se te dvije skupine razlikuju (primjerice da je ona koja je dobila lijek narasla više od druge), zaključit ćemo da primijenjeni lijek potiče rast. Da bismo bili sigurni, najčešće ćemo ponoviti cijelo istraživanje  radi  provjere vjerodostojnosti prvotnog rezultata.
      Ako smo svojim istraživanjem pronašli nešto što nitko prije nas nije, objavit ćemo svoje otkriće. U postupku objavljivanja, naše će rezultate ocijeniti  stručnjaci – recenzenti. Kad je jednom rezultat istraživanja objavljen dospio je u znanstvenu javnost koja će ga provjeriti (primjerice, tako da istraživanje ponovi). Ako je provjera „uspjela“, otkriće postaje dijelom ukupnoga svjetskoga znanja o stanovitom predmetu, i ulazi u udžbenike kako bi se primijenilo u nastavi.
      Dakle, znanstvena se metoda sastoji od praćenja literature, planiranja i obavljanja pokusa (u egzaktnim znanostima), objavljivanja rezultata i njihove provjere u znanstvenoj javnosti. Tako se stalno povećava znanje u svim područjima ljudskoga djelovanja i tako se ostvaruje napredak. Naime, iz otkrića veoma često nastanu nove primjene koje zatim omogućuju tehnološki napredak. Svaka novost u našem svakodnevnome životu rezultat je istraživanja i primjene njihovih rezultata.
      Što se, dakle, dobiva znanstvenim pristupom? Dobiva se odgovor na postavljeno pitanje,  utemeljen na  vjerodostojnim rezultatima. Dakako, znanstveni se pristup može primijeniti ne samo za otkrivanje novoga znanja nego i za odgovaranje na pitanja koja ne moraju predstavljati novo znanje u svjetskim razmjerima. Primjerice, ako bi se u kojoj školi željelo znanstvenim pristupom ustanoviti kako učenici/učenice prihvaćaju koju  nastavnu metodu,  trebalo bi naprije dobro poznavati (literatura!) nastavnu metodu, njezinu primjenu i njezino prihvaćanje odnosno svladavanje. Zatim bi učenike/učenice trebalo podijeliti u dvije po svemu podjednake skupine. Jedna od njih bila bi kontrola koja bi, primjerice, isto gradivo svladavala standardnim poučavanjem. Drugoj bi skupini trebalo gradivo predavati ispitivanom novom nastavnom metodom. Na kraju bi se u obje skupine znanje provjerilo istim testovima. Rezultati testova trebali bi dati odgovor na pitanje koja je od dviju nastavnih metoda prikladnija, koja daje povoljnije rezultate. Tada bi škola koja je provela testiranje imala u rukama dokaze kojima bi mogla opravdati uvođenje nove nastavne metode.  
      Treba posebno naglasiti da primjenu znanstvenoga pristupa moraju nadzirati poznavatelji pojedinih područja o kojima je riječ. Primjerice, poznavatelji nastavnih metoda i poznavatelji svih zamki testiranja znanja. Zatim, psiholozi radi određivanja dobi u kojoj se može očekivati da će nastavne metode dati rezultata, i slično. Naime, pogrešno odabrana pitanja u testovima znanja, ili nejednako kvalificirani nastavnici koji bi održavali nastavu standardnom i novom metodom, mogu dati potpuno nevjerodostojne rezultate. Drugim riječima i znanstveni se pristup može pogrešno primijeniti i donijeti više štete nego koristi, jer u sebi, u načelu, nosi težinu dokaza, ali pogrešno postavljeno ili izvedeno istraživanje može navesti na potpuno pogrešne zaključke. Zato znanstveni pristup moraju primjenjivati poznavatelji svih zamki koje se u njemu mogu naći, a posebno je važno da njegove detalje i  postignute rezultate provjere neovisni stručnjaci. Stručnjaci koji nemaju nikakvog osobnog interesa u tome koja će se; u gornjem primjeru, nastavna metoda konačno primijeniti.“
      Mislim da je tekst spomenutoga predavanja (vidjeti iznad) kratak i jasan te da ne zahtijevaa poseban komentar. Ponovit ću samo moje uvjerenje da je znanstveni pristup i znanstveni način razmišljanja veoma važan za rješavanje svih problema u društvu.
     

 

 

 



rifincom_banner_galerija


خرید vpn خرید کریو خرید کریو دانلود فیلم خارجی دانلود فیلم خرید vpn دانلود فیلم خرید vpn خرید vpn خرید کریو دانلود فیلم خرید فیلتر شکن vpn