Ugledni bosansko-hercegovački ekonomist Fikret Čaušević „Osnove ekonomije“ prezentira nam u dva toma. Prvi dio naziva: „Osnovi mikroekonomije i ekonomske funkcije države“ i drugi: „Osnovi makroekonomije u zatvorenoj i otvorenoj ekonomiji“.

Napisano je mnogo radova na temu: Osdnove/Uvod u ekonomiju. Na našem području najpoznatija je Samuelsonova Economics. Teško je naći nastavnika iz ekonomije koji u svojoj biblioteci nema desetak knjiga tog ili sličnog naslova. Pitanje svih pitanja u ovim i ovakvim radovima je kako predočiti kompleksne probleme studentima koji tek „ulaze“ u svijet ekonomije. Na prvi pogled, imajući u vidu da svaki građanin ima svoj stav o ekonomskim problemima, čini se da je to tek tehničko pitanje. Međutim, autori koji su pokušali napisati početni udžbenik iz ekonomije često su odustajali. Jedan od njih je i autor ovih redaka. Naime, da bi se napisao dobar udžbenik morate biti više nego kreativni. S jedne strane, morate prezentirati materiju na jednostavan način uz uvjet da zadržite sve ono što je bitno za odnosnu strukturu, a, s druge strane, to mora biti dovoljno izazovno i pitko kako bi kod čitatelja potaknuli dodatni interes da „kopa dalje“.

Knjiga profesora Čauševića zadovoljava sve kriterije dobrog udžbenika. Neka mi bude dopušteno moja je ocjena – odličan.

Rad profesora Čauševića pored uobičajenih struktura u takvom udžbeniku, donosi nam osnove koje su relevantne za poslovnu ekonomiju. Tako profesor Čaušević elegantno povezuje ekonomsku teoriju i poduzetnišvo, kao određenje „kombinacije čimbenika“, što čini rad nezaobilaznom literaturom za sve one koji se žele ogledati u poduzetnišvu. U budućnosti će fakulteti u većoj mjeri nego što je to danas slučaj ekonomskim pitanjima pridavati daleko veći značaj. Pri tome posebno mislim na ona područja koja su pretpostavka i rezultat tehničko-tehnoloških znanja. Razlog da će tome biti tako je vrlo jednostavan. Danas nitko ne spori da je manje bitno kako proizvoditi. Danas je bitno što proizvoditi. U tom smislu istraživanje i razvoj je temeljna poluga razvoja svake tvrtke, ali i nacionalnog gospodarstva u cjelini. Knjiga profesora Čauševića na neki naćin je veza između tehnološki operativnih znanja koje nam daju prirodne znanosti i kriterija njihove moguće interpolacije u poduzetnički projekt. Jasno, profesor Čaušević ne daje konačna rješenja, ali vrlo sustavno daje temeljna znanja koja su neophodna da bi se o tim složenim pitanjima raspravljalo od strane neekonomista.

Mislim da je jedan od recezenata, Krešimir Žigić, dobro ocijenio rad kada je rekao: „(žaljenje) da ova knjiga nije napisana na engleskom jeziku kako bi bila dostupna mnogo široj publici nego što je region bivše Jugoslavije“. Drugi recezent, Azra Hadžiahmetović jedna od najuglednijih bosansko-hercegovačkih ekonomista, dala je knizi kompliment koji mora goditi i stimulirati svakog autora da odmah, bez odgode, pristupi slijedećem izdanju.

Imao sam priliku osobno upoznati profesora Čauševića na promociji knjige: „Ekonomska kriza i kriza ekonomske znanosti“ njegovog mentora, jednog od naših najuglednijih ekonomista, profesora Dragoljuba Stojanova. Moram reći, što nije često, da je na mene profesor Čaušević ostavio upečatljiv dojam. Ovo tim više što se radi o mladom profesoru, a u ekonomiji, kao što znamo, proces „fermentacije“ traje prilično dugo. I ovom prilikom, čestitam profesoru Čauševiću, a mojim vjernim čitateljima preporučam  da kupe ovu sjajnu knjigu u dva toma.