Naslovnica HAZU za kakav se zalažem Istupi u Razredu za prirodne znanosti

Istupi u Razredu za prirodne znanosti Ispis E-mail
Autor Vlatko Silobrčić   
Subota, 24 Srpanj 2010 17:47


Sjednice razreda Akademije odrzžvaju se redovito svaki mjesec, uz izuzetak srpnja i kolovoza. Kako su druge sjednice u Akademiji znatno rjeđe (npr. skupštine), mnogi su moji istupi započeli u Razredu, a neki su od njih na toj stepenici i završili.
Tih je istupa bilo mnogo i o raznim pitanjima. Ipak sam ih odlučio uvrstiti među štiva o Akademiji jer, ako ništa drugo, pokazuju moj  angažman.  A to je konačni cilj toga što se može pročitati: da se vidi cjelovita slika o tomu za kakvu se Akademiju zalažem.
Započet ću svojim prijedlogom o prekidu odnosa sa Srpskom akademijom nauka i umetnosti.

 tn_raz991

Sigurno nisam bio jedini koji je tako mislio, i ne vjerujem da je ovo moje pismo Razredu bilo presudno za tijek kasnijih događaja. Opravdanje za uvrštavanje toga pisma nalazi se u rečenicama iznad.
Sa istim se obrazloženjem može prihvatiti i navođenje slijedećih četiriju dokumenata. Prvo je moja rasprava u Razredu (2. ožujka 1999.).


tn_raz399

Tom sam raspravom želio skrenuti pozornst na glasovanje kolege Vladimira Paara u Programskome vijeću HRT-a, jer je bio dao svoj glas gospodinu Zlatku Canjugi, tada istaknutom članu HDZ-a. Na tu je moju inicijativu kolega Paar odgovorio. Smisao njegova odgovora vidi se iz moga narednog istupa u Razredu, u kojem sam odgovorio na to pismo. Mislim da nemam pravo objavljivati kolegina pisma  jer niti su upućena samo meni niti imam dozvolu za to, Umjesto toga pokušavam u svome odgovoru prikazati suštinu sadržaja toga pisma kolege Paara.

tn_raz1099

Otprilike godinu dana poslije tih istupa u Razredu, napisao sam pismo Predsjedniku Akademije u kojem sam tražio odluke Predsjedništva.

tn_raz400

Na dan 7.travnja 2000. Predsjedništvo je uputilo pismo svim razredima Akademije. U pismu je opisana odluka Predsjedništva (sjednica od 5. travnja 200.), donijeta nakon razmatranja moga podneska. Predsjedništvo je odlučilo da Predsjednik Ivo Padovan razgovara s kolegom Paarom i „...ukaže mu na negativne posljedice koje bi njegovi pojedini istupi kao člana Vijeća HRT-a, mogli imati u odnosu na ugled i značenje koje ima Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti....“
Ubrzo poslije toga napisao sam i pismo kolegi Paaru. Želio sam mu objasniti sve svoje zamjerke na njegovo djelovanje u Programskome vijeću HRT-a. Evo pisma.

tn_paar400

Time je ova prepiska bila završena. Što se posljedica tiče, mogu reći da je kolega Vladimir Paar bio ponovno imenovan  i u sljedećem sastavu Vijeća HRT-.a.
Na sjednici Razreda u listopadu 2003. objasnio sam svoja gledišta o izboru novih čelnika Akademije.

tn_razred031

tn_razred032

tn_razred033

Kratko pismo koje navodim nema nikakve veze s dosadašnjim tijekom ovoga teksta. Odlučio sam ga navesti zato što je u njemu po ne znam koji put navedeno moje čvrsto uvjerenje da ne može biti objavljivanja znanstvenih tekstova bez prethodne kompetentne i nepristrane recenzije. Kako moje usmeni istupi nisu imali odjeka, odlučio sam napisati to pismo i priložiti ga u zapisnik sjednice Razreda.

tn_raz1203

U srpnju  2004., Predsjedništvo je uputilo pismo svim članicama/članovima Akademije u vezi s nekim aktualnim događajima, posebno  u vezi s reagiranjem Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti. Kako sam smatrao da pismo ima nedopustivih manjkavosti, analizirao sam ga i uputio moje mišljenje Razredu i Predsjedništvu.

tn_sokac904

tn_sokac9041

tn_sokac9042

U siječnju 2007., Globus je objavio paralelni intervju (novinarka Mirjana Dugandžija) u kojem smo kolega Josip Pečarić i ja odgovarali na ista pitanja (Globus, 5 siječnja 2007., str. 51.-53.). Prepisat ću pitanja i svoje odgovore jer su oni relevantni za nastavak ovoga teksta.

Globus: HAZU se dijeli, već dulje, na „lijeve“ i „desne“. Slažete li se s time?
Nisam siguran što bi u kontekstu  djelovanja Akademije trebalo biti „lijevo“ i „desno“. U Akademiji su ljudi različitih profesija i različitih svjetonazora. Te se svjetonazore može svrstati u „lijeve“ i „desne“. Kad bih se ja trebao svrstati bio bih znatno bliži „lijevom“ nego „desnom“ gledanju. Međutim, kako se praktično cijeli život bavim znanosšću, a dugo sam predavao i znanstvenu metodologiju, navikao sam bilo koju izjavu ocjenjivati po njezinoj argumentiranosti, a ne po mogućoj pripadnosti. „Sukob“ u Akademiji postoji u tomu što bi Akademija trebala raditi ili kakva bi trebala biti njezina uloga u društvu. Nažalost, svi moji pokušaji da se o tome u Akademiji ozbiljno razgovara nisu imali nikakva odjeka. Iz čega treba zaključiti da vodstvu Akademije i većini članova odgovara sadašnja uloga Akademije. Tu bi se moglo govoriti o konzervativizmu.

Globus: Kamo bi Akademiju odveli desničari da mogu?
Uzmemo li u obzir što sam upravo rekao, konzervativni akademici ne bi nikamo odveli Akademiju, oni bi ju održali takvu kakva jest.

Globus: Smatrate li da Akademija treba politički djelovati? Mislite li da akcije za bojkot Mesićeva predavanja u HAZU ili za Glavaša izražavaju gledišta većine akademika?
Smatram da bi se Akademija morala baviti svim važnim društvenim pitanjima. Ne zanima me imaju li ta pitanja ikakav politički predznak.

Globus: Zašto niste ignorirali predsjednika Mesića? Smatrate li ga i dalje vjerodostojnom osobom?
Predsjednik Mesić je izabrani predsjednik RH i po tome zaslužuje poštovanje. To, dakako, ne znači da se njegove izjave ili odluke ne smiju komentirati i kritizirati. Ono što mu je mala skupina akademika spočitavala, u mome vrijednosnom sustavu spada u „govor politike“, djelatnosti kojom se ja nikada nisam želio baviti. Ako je istinito to što se čulo u  prikazanim insertima, ja to ne bih bio tako rekao.

Globus: Zašto niste potpisali peticiju za Glavaša?
Čvrsto vjerujem da je vjerodostojan samo onaj pravni sustav u kojem su svi pred zakonom jednaki. Peticije u kojima se struci određuje kako bi se morala ponašati, nisu mi prihvatljive.

Globus: Zašto Akademija nije, još od Supekova odlaska, uspjela dobiti „lijevo“ čelništvo?
Jednostavno, većina članova Akademije nije za promjene i obično, bez ikakve rasprave, ili uz vrlo malo, prihvaća prijedloge vodstva. Dakle, imate vodstvo koje želi ovakvu Akademiju i članstvo kojem to odgovara. Većina glasova dat će uvijek isti rezultat.

Globus: U anonimnom pismu upozorava se na zastarjeli način rada. Biste li ga vi ocijenili zastarjelim? Znate li o kakvih je 20 milijuna kuna riječ?
Sve što sam do sada rekao daje odgovor na vaše pitanje o zastarjelosti načina rada. Da, smatram da jest zastario.
O novčanim gubicima ne znam ništa. O novcu mogu reći samo to da mi je, kao jednom od stalnih kritičara, u godišnjem izjveštaju o radu Predsjedništva za ovu godinu bilo pripisano (ne samo meni) da je manje proračunskog novca Akademija dobila zbog tih kritika! Dakako, bez argumenata, ali uz ne baš tako uvijenu prijetnju kritičarima.

Globus: Kakav izlaz iz krize Akademije vidite?
Da opet raščistimo pojmove: sadašnje vodstvo i većina akademika ne bi se s vama složili da postoji kriza. Dakle, kakva kriza? Imate skupinu nezadovoljnika koja, iz kojekakvih razloga (najčešće nam nastoje pripisati osobne razloge) nije zadovoljna i traži drukčiju ulogu Akademije. Kako je to samo manjina, nema opasnosti od ikakve stvarne krize. Povremeno se javnost zainteresira za Akademiju  kad se dogodi kakav eksces. Nakon toga se sve smiri i ide dalje kao i do tada. O tome kako ja mislim da bi Akademija trebala djelovati trebala bi u arhivu postojati hrpa dokumenata. Naime, kad god išta kažem na skupovima u Akademiji, na skupštinama ili u razredu, napišem o tome tekst, potpišem ga i predam za zapoisnik. Ne mislim da bih to trebao ovdje naširoko obrazlagati. Najkraće rečeno: smatram da bi Akademija morala o svim gorućim problemima hrvatskoga društva, a ima ih  mnogo, imati svoje argumentirano gledište i prikladno ga predstaviti javnosti. Evo primjera. Godinama smatram, i ne samo ja, da sustav znanosti u Hrvatskoj treba duboke reforme da bi se uskladio sa svijetom. Jeste li vidjeli da Akademija uporno inzistira na tome u „Hrvatskoj – zemlji znanja“?

Nakon toga intervjua, na jednoj od sjednica Razreda, kritizirao me kolega Ivan Jurković. Izgovorio je cijeli niz optužbi na moj račun i zaključio kako naš razred ima loš ugled u Akademiji zbog mojih stalnih kritika. Napisao je o tome dulji tekst koji je naknadno priložio u zapisnik sa te sjednice. Kako nemam ovlasti da objavim taj njegov tekst, objavit ću samo svoj odgovor, koji sam priložio u zapisnik. Ovaj događaj spominjem zato što se slična rasprava između kolege Jurkovića i mene događa relativno često.

tn_razjurko

Početkom 2005. godine Razred za filološke znanosti Akademije pripremio je „Izjavu o položaju hrvatskoga jezika“, HAZU, Zagreb, 2005.    Izjava je jednoglasno prihvaćena na sjednici Predsjedništva Akademije (23. veljače 2005.). U zapisniku sjednice Razreda od 29. ožujka 2005., prva točka glasi ovako:
„Ad1. Ovjera zapisnika 2. sjednice od 23. veljače (riječ je o 2005.)
Primjedbe u svezi s Izjavom o položaju hrvatskog jezika, koja je spomenuta u zapisniku od 2. sjednice od 23. veljače, u pismenom obliku predali su akademici Velimir Pravdić i Vlatko Silobrčić.“
U vezi s tom izjavom provedena je kraća rasprava u kojoj su sudjelovali akademici: Ivan Jurković, Ivan Gušić, Željko Kućan, Frano Kršinić, Slavko Matić i Branko Sokač.“
Donosim cijeli tekst  moje izjave:

tn_raz305

Dugujem kratko objašnjenje za posljednju rečenicu u toj izjavi. Riječ je o prijedlogu da u Akademiji održim predavanje o slobodnom pristupu znanstvenim informacijama. Odmah nakon inicijativa  u svijetu da znanstvene informacije, posredstvom Interneta, budu slobodno dostupne (bez naplate) svima zaintresiranima, smatrao sam da bi bilo dobro da se i Hrvatska uključi u taj pokret koji je tek dobivao zamah. O tomu sam želio održati predavanje u Akademiji.    

U Razredu za prirodne znanosti, u nekoliko smmo navrata raspravljali o izmjenama i dopunama Statuta i bili postigli jasan dogovor koja su gledišta Razreda o pojedinim točkama. Na sjednici Predsjedništva Akademije od 1. srpnja 2005., prihvaćen je Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Akademije. Kako u tom Prijedlogu naša gledišta nisu bila uvažena,  na sjednici Razreda od 27. rujna 2005, u točki 2.3. postavio sam pitanje jesu li naša dva predstavnika u Predsjedništvu, tajnik Razreda akademik Branko Sokač i akademik Milan Meštrov,  glasovali za prihvaćanje Odluke usprkos tomu što ona nije uključivala točke koje je Razred bio prihvatio. Kolega Branko Sokač je odgovorio da su obojica naših predstavnika u Predsjedništvu glasovala za Odluku. Smatrao sam da to nije bilo primjereno i tražio sam dodatno objašnjenje. U dodatnom objašnjenju nismo dobili jasne argumente zašto  naši predstavnici nisu glasovali protiv Odluke ili se bar suzdržali. Zato sam predložio da se glasuje o povjerenju našim dvama predstavnicima u Predsjedništvu. Nakon kraće rasprave, glasovali smo o mome prijedlogu. Prijedlog nije prošao (6 glasova za i 10 protiv) i naši su predstavnici nastavili svoj mandat u Predsjedništvu.

Godine 2004., kolega Zvonimir Devide predložio je da ja budem glavni urednik časopisa „Acta biologica“ (časopis je u ingerenciji Razreda) umjesto njega. Pretpostavljam da je to napravio jer je znao da sam gotovo 20 godina bio glavnim urednikom časopisa „Periodicum biologorum“. Prihvatio sam tu dužnost i dao se na posao da „snimim stanje“ časopisa. Kad sam to napravio, uputio sam pismo kolegi Branku Sokaču, tajniku Razreda, sa svojim prijedlogom.

tn_raz904

tn_raz9041

tn_raz9042


Na sjednici Razreda od 5.10.2004. raspravljali smo o mojim prijedlozima i za njih sam dobio načelnu podršku Razreda (točka 6.2. Zapisnika). Na kraju istoga mjeseca, uputio sam, posredstvom Razreda, pismo i Predsejdništvu Akademije. U njemu sam predložio cjelovito rješenje za izdavanje časopisa u Akademiji.

tn_raz1004

tn_raz10041

tn_raz10042

Kako moj prijedlog nije naišao na podršku u Akademiji, smatrao sam da nema nikakva razloga da ja dalje pokušavam išta predlagati u vezi s izdavanjem časopisa, pa sam zato uputio pismo kolegi Branku Sokaču, tajniku Razreda.

tn_raz205


Razred je na moju ostavku reagirao (sjednica 29.3.2005.) tako da me zamolio da još odgodim svoju odluku, i zaključio (točka Ad 3 Zapisnika): „Članovi Razreda nisu prihvatili njegovu ostavku, tražeći još malo vremena za naše predstavnike u Predsjedništvu da požure odgovore razreda (odnosno urednike edicije „RAD“ pojedinih razreda) i da se Predsjedništvo očituje o tom prijedlogu.“. Vrijeme je prolazilo a ništa se nije dogodilo pa više nije bilo nikakva razloga da ja ne aktiviram ostavku.

Jedna je od  važnih uloga Akademijinih razreda da obave pripreme za izbor novih članova Akademije: redovitih, dopisnih i članova suradnika. Naime u razredima se obave preliminarne nominacije pa rasprave i tajna glasovanja o nominiranima. Tako se dobiju kandidati/kandidatkinje koje podržava pojedini razred. Svi tako odabrani kandidati  konačno dolaze na skupštinu Akademije gdje se tajnim glasovanjem konačno biraju novi članovi. Ta se procedura ponavlja svake dvije godine.
Opisat ću jedan od  takvih izbornih ciklusa (2008.). Prije početka procesa koji se uvijek najavljuje javno objavljenim natječajem, Predsjedništvo je objavilo da je, u nekim razredima, svojom odlukom, smanjilo broj članova. Tako je Razred za prirodne znanosti „izgubio“ tri mjesta, te je od 23 mjesta koje je imao sveden na 20. Smatrao sam da je Predsjedništvo donijelo tu odluku protivno Statutu, jer jedan članak Statuta predviđa da Predsjedništvo može odrediti broj članova koje stanoviti razred može imati, ali nakon provedene rasprave o tome. Zato sam protestirao protiv te odluke i zamolio da moj pisani protest uđe u zapisnik Sjednice.

tn_raz1108

Budući da se većina Razreda nije složila s mojim protestom, izbori su se u tome izbornome ciklusu odvijali po toj  odluci Predsjedništva. U Razredu je bilo sedmoro kandidata/kandidatkinja, od kojih su svi imali osnovne uvjete predviđene Natječajem. Za sjednicu Razreda na kojoj smo odlučivali o predloženim kandidatima, sastavio sam tabliku u kojoj sam kandidate/kandidatkinje usporedio po istim mjerilima. Kopiju tablice navodim bez imena i prezimena.

tn_tablica

Iz tablice se vidi da su među kandidatima/kandidatkinjama postojale znatne razlike. Ipak, tajnim su glasovanjem nominirani (odabrani za daljnju proceduru) dvojica kandidata koji su imali najslabije brojčane pokazatelje njihove djelatnosti. Kako sam pretpostavio, na temelju dotadašnjeg iskustva, da bi se to moglo dogoditi, pripremio sam kratku izjavu, koju sam priložio u Zapisnik.

tn_raz108

I prije i poslije toga ishod glasovanja je često bio takav. Nisam više vidio smisla da stalno ponavljam svoje proteste.

Na sjednici Razreda u lipnju, pročitao sam i molio da se uvrsti u zapisnik moje gledište o tomu kako je Uprava/Predsejdništvo Akademije djelovala u vezi s promjenom Zakona o Akademiji u kojem je omogućen nastavak mandata sadašnje Uprave za još jednu godinu.

tn_razred09

U vezi je s time i moj podnesak na sjednici Razreda od 25.svibnja 2010. godine.

tn_skupstina510

tn_skupstina5102

Dok ovo pišem (25.srpnja 2010.) nema još nikakva odgovora na taj moj podnesak, premda sam ga uputio svim članovima Predsjedništva. Lako je moguće da odgovora neće ni biti, jer je jedan način da se "odgovori" i to da se podnesak jednostavno ignorira.

Komentare i/ili sugestije molim poslati na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
 



rifincom_banner_galerija


خرید vpn خرید کریو خرید کریو دانلود فیلم خارجی دانلود فیلم خرید vpn دانلود فیلم خرید vpn خرید vpn خرید کریو دانلود فیلم خرید فیلتر شکن vpn